Zbog buma hostela u Hrvatskoj Lorencin uvodi kategorizaciju

Izrada prvog pravilnika Ministarstva turizma za kategorizaciju hostela u završnoj je fazi, a do kraja siječnja ili početka veljače trebao bi biti i potpisan, doznaje se od ministra turizma Darka Lorencina.

Pravilnik će po prvi puta definirati klasifikacija odnosno kategorizaciju hostela, što bi trebalo omogućiti dalji kvalitetni razvoj hostela.

Ministar najavljuje da će se u njemu naći i definicija te kategorije difuznih hotela, što je novost u hrvatskom turizmu.

Difuzni ili raspršeni hoteli od 'klasičnih' se razlikuju po tome što gosti borave u zasebnim smještajnim jedinicama (sobama, apartmanima ili kućama) na širem području, od kojih svaka može biti drugačije uređena, a povezuje ih zajednička recepcija s koje se upravlja sa svim smještajnim jedinicama. U pravilu taj model organizira lokalna samouprava, okupljajući privatne ili obiteljske iznajmljivače.

Iako još ne može točno reći kada će pravilnik stupiti na snagu, Lorencin napominje da će se voditi briga da se ne ometa odvijanje ove sezone.

Većina hostela koje danas imamo u Hrvatskoj nastali su u već postojećim objektima. Zasigurno bi se tako mogli iskoristiti i bivši vojni objekti, o čemu također razmišljaju u Ministarstvu u sklopu aktivnosti koje nazivaju 'turistifikacija vojne imovine'. Kategorizaciju po novom pravilniku najvjerojatnije će morati proći i već otvoreni privatni hosteli.

Donošenja tog pravilnika, koji se očekuje već nekoliko godina, 'ubrzao' je svojevrsni 'bum' privatnih hostela u Hrvatskoj. Lorencin smatra da je pravilnik zbog toga sada potreban, kao i zbog segmentiranja te ponude, kvalitetnog razvoja hostelinga u Hrvatskoj te aspekta zaštite potrošača.

Poduzetnici sve više ulažu u hostele

Pravilniku se dugo nadaju i u Hrvatskom ferijalnom i hostelskom savezu (HFHS), koji u Hrvatskoj ima najviše iskustva u razvoju hostelinga, a čiji direktor Tihomir Plejić i glavni tajnik Dražen Gečević smatraju da je već trebao biti donesen.

Gečević ističe da je porast popularnosti turističke Hrvatske donio još veći porast potražnje mladih putnika iz cijelog svijeta za hostelskim smještajem i aktivnostima. No, po njegovoj ocjeni, većina sadašnjih hostela nema osnovne funkcije poput socijalno-edukativne, motivacijske i održive, što razvijaju hosteli HFHS-a.

To međutim ne znači da je HFHS protiv privatnih hostela, štoviše, kako kaže, u savezu podržavaju njihovo pojavljivanje na tržištu, ali se zalažu za veću kontrolu njihovog rada, jer ih se dosta promovira kao hosteli, a ustvari su apartmani.

Plejić naglašava da HFHS upravlja sa šest velikih hostela (u Puli, Rijeci, Velom Lošinju, Zadru, Dubrovniku i Zagrebu) te s još pet pridruženih hostela, u kojima je ukupno više od tisuću kreveta, te imaju godišnje oko 60 tisuća turista i ostvaruju oko 100 tisuća noćenja.

Iznosi i podatke da je krajem 2001. u Hrvatskoj bilo 14 hostela s oko 2.600 kreveta, dok ih je krajem 2012. bilo 83 s više od 7.000 kreveta, a bar još 10-ak ih se otvorilo u Hrvatskoj prošle godine.

Očito su poduzetnici, napominje Plejić, shvatili da uz relativno malo ulaganja mogu otvoriti takve objekte te ostvarivati solidne prihode.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih jedanaest mjeseci prošle godine, u komercijalnim smještajnim objektima vrste hoteli boravilo je 225,5 tisuća turista ili čak 42 posto više nego u 11 mjeseci 2012. Visok porast od 31 posto u tim je objektima ostvaren i sa 636,1 tisućom noćenja. Ti porasti su ujedno i najviši među svim vrstama komercijalnih smještajnih objekata.