Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2022

Zbog visokih troškova energije hoteli će se zatvarati ranije i otvarati kasnije

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Željka Laslavić  

Zbog visokih troškova energije hoteli će se zatvarati ranije i otvarati kasnije

– Turistički je sektor u protekle dvije godine iskusio kako je to izgubiti novac kad ne radiš. Ove je godine naučio kako je to izgubiti novac dok radiš – kaže jedan konzultant iz hotelijerske branše, komentirajući rezultate sektora koji je bez ikakve sumnje ‘razvalio‘ i pokazao se ove godine pouzdanim financijskim osloncem hrvatskog gospodarstva.

Zbog povišenih cijena kompanije u turizmu su se financijski relativno oporavile, međutim svaku mogućnost zarade pojela je inflacija, konkretno energija, hrana i veće plaće radnika.

Nakon međusobnog tapšanja i iskazivanja podrške na proteklim Danima hrvatskog turizma u Šibeniku, turistički djelatnici sada se vraćaju u realnost. Neizvjesnu i skupu. U turizmu se upravo rade budžeti za iduću godinu, planiraju investicije, kreće u lov na sezonske radnike i ugovara nabava. Prema riječima predstavnika hotelskih kompanija, najviše dilema se trenutno vrti oko ulaganja.

– Iako su hrvatski turistički profesionalci ostvarili najbolji rezultat na Mediteranu u kriznim vremenima, neto operativan gubitak turističkog sektora iz 2020. godine od 3,4 milijardi kuna ni ove sezone prema trenutno dostupnim podacima nismo uspjeli nadoknaditi. Taj gubitak je značajno smanjio investicijski potencijal sektora. Dodatan udarac na profitabilnost dogodio se ove godine rekordnim skokom troškova poslovanja, najviše cijena energenata, ali i nastavka rasta primanja zaposlenih pa onda i svih ostalih troškova pod utjecajem visoke inflacije – istaknuo je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).

Udruga je među najvećim turističkim kompanijama napravila anketu o investicijama u 2023. godini.

– Za očekivati je da bez značajnijih promjena i dodatnih poticaja investiranju, investicije sljedeće godine budu na otprilike polovici u odnosu na investicije koje su se realizirale u pripremi za 2019. godinu – kaže Ostojić.

Osnovne prepreke za su, dodaje neriješeno pitanje tzv. turističkog zemljišta, nedostatak radne snage, visoka inflacija koja rezultira nestabilnostima cijena, geopolitička situacija i s tim uvezi cijena energenata, tržište građevinske operative, a sada i očekivani porast troškova financiranja zbog poteza ključnih centralnih banaka.

No bez obzira na brojne izazove, turistički sektor ima pred sobom povijesnu priliku koja nije mogla doći u bolje vrijeme. U naredne dvije godine možemo očekivati investicijski bum zahvaljujući Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Ministarstvo turizma je prije desetak dana raspisalo dugo očekivani javni poziv Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika, za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte koji moraju biti završeni do 2025. godine.

Projekata je, kako saznajemo, puno više od dostupnih sredstava, njihova je vrijednost deset puta veća od novaca koji stoje na raspolaganju. A radi se o najvećem iznosu potpora turističkom sektoru u povijesti, od 2,2 milijarde kuna, od kojih je čak 1,25 milijardi namijenjeno privatnom sektoru. Oko 500 milijuna za male i srednje poduzetnike, a 520 milijuna za velike.

Ukupna vrijednost prijavljenih projekata bila je čak 14.3 milijardu kuna no nakon filtracije onih koji ne zadovoljavaju kriterije zrelosti za realizaciju, ta se vrijednost smanjila na 11.8 milijardi. Najveći broj projekata odnosi se na hotele (50 posto), zatim kampove (13 posto) i ostale objekte za smještaj (6,57 posto) te objekte sportsko rekreacijske namjene (7,14 posto), dok se unutar kategorije ‘ostalo‘ nalaze uglavnom pojedinačni projekti poput: gastro turizam, vinski restoran, degustacijsko/prezentacijski centar, tematski parkovi, itd. (23,21 posto).

– Iako postoje određene najave o smanjenju obujma ulaganja zbog pritiska inflacije i poskupljenja energenata, vjerujemo kako će u prvom redu upravo sredstva iz NPOO-a te poticaji temeljem Zakona o poticanju ulaganja, doprinijeti rastu investicija, kako bi se iste vratile na razinu prije pandemije i energetske krize – istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, ističući da bi bespovratna sredstva trebalo usmjeriti prema ekološkim, gospodarskim i društveno-kulturnim aspektima razvoja turizma.

No ove godine ćemo napraviti i pokoji korak unazad. Zbog visokih troškova energije hotelijeri ove godine najavljuju ranija zatvaranja i kasnija otvaranja svojih objekata na proljeće, što znači da se udaljujemo od cilja da produljimo sezonu. Oni luksuzni i skupi hoteli na obali će raditi, zatvarat će se lošiji proizvodi kojima pred i posezona ovisi o grupama koje čekaju jeftinije cijene. A problem je u tome što, kad se jednom uđe u taj mod, teško se kasnije vratiti na cjelogodišnje poslovanje.

Još jedan od razloga zbog kojeg će se hoteli zatvarati je i taj što su sezonski radnici, pogotovo strani, već su otišli kući, a treba proći tri mjeseca da ih se opet može angažirati.

Cijeli tekst o investicijskim planovima turističkih kompanija i izazovima u 2023. pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

17.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

17.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Turizam stagnira: Privatni smještaj podbacio, hotele spasila predsezona

10.07.2026.

Hoteli su ove godine bilježili bolju popunjenost kapaciteta i nose gotovo pola dolazaka, obiteljski smještaj čeka špicu sezone

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk