Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2023

Željko Gojo i Miodrag Kulaš, HSTec: Dobro prodali uspješnu tvrtku i posvetili se razvoju dviju novih

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Aleksandra Brzić  

Željko Gojo i Miodrag Kulaš, HSTec: Dobro prodali uspješnu tvrtku i posvetili se razvoju dviju novih

Zadarsku tvrtku HSTec, poznatu po rješenjima za industriju alatnih strojeva, četvorica vlasnika prodala su velikoj njemačkoj grupi Chiron. Ali time nisu završili s poduzetništvom – u novoj tvrtki, HSTec Glass Systemsu, okrenuli su se staklarskoj industriji i daljnjem razvoju Kontakta, poduzeća koje se bavi automatizacijom poslovnih procesa te izradom strojeva u proizvodnji željeza i papira

Katkad se poklopi niz slučajnosti da bi se neki susret dogodio, a upravo to prethodilo je razgovoru sa zadarskim poduzetnicima Željkom Gojom i Miodragom Kulašem, dvojicom od četvorice suvlasnika inovativnih tvrtki HSTec staklarski sustavi (HSTec Glass Systems) i Kontakt. Iako je susret bio gotovo slučajan, to se ne može reći za njihov uspješni poslovni put koji je počeo prije više od 25 godina spojivši Goju i Kulaša s Mladenom Šarlijom i Franom Marasovićem koji su udružili svoje intelektualne i financijske snage na izgradnji tvrtke i brenda HSTec, poznatoga po sveobuhvatnim rješenjima za industriju alatnih strojeva, danas u vlasništvu Chiron grupe. Iako su HSTec gradili godinama, ponuda respektabilnog Chirona, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade za najboljeg poslodavca u Njemačkoj, privukla ih je, između ostalog, zbog vizije razvoja prema kojoj bi se u sljedećih nekoliko godina broj zaposlenih u HSTecu, kojih je trenutačno 110, trebao udvostručiti.

Poduzetnička priča zadarskog četverca nije stala prodajom HSTeca – danas renomiranoga proizvođača visokobrzinskih motornih vretena specijaliziranoga za industrijsku automatizaciju i robotiku, četiri puta nagrađivanoga Zlatnim ključem i Zlatnom kunom – nego se nastavlja upravo u dvjema relativno novim tvrtkama, HSTec staklarskim sustavima i Kontaktu. Obje su osnovane pod HSTecovim okriljem i u njima sva četvorica poduzetnika imaju po 25 posto udjela. HSTec staklarski sustavi, iako osnovani prije pet godina, financijski su aktivirani prošle godine u kolovozu, netom nakon što je njemački kupac preuzeo HSTec, a do kraja 2022. ostvarili su prihod od oko pola milijuna eura. Šarlija i Marasović ostali su u prijelaznome trogodišnjem razdoblju u HSTecu, Kulaš je direktor dviju zajedničkih novih tvrtki, a Goja je u dvjema zajedničkim tvrtkama angažiran kao prokurist.

Inženjeri ulaze u biznisu
Poduzetnički put četvorice inženjera, od kojih su Šarlija i Goja inženjeri strojarstva, a Kulaš i Marasović inženjeri elektrotehnike, pokazuje da se znanje stečeno na studiju i prikupljeno tijekom godina iskustva rada u struci itekako može pretvoriti u uspješan posao. Profesionalnu karijeru svatko je počeo na svoj način: Goja je nakon diplome na zagrebačkom Strojarskom fakultetu dvanaest godina radio u Zagrebu i predavao na dva fakulteta, a zatim se vratio u Zadar i zaposlio u SAS-u, glasovitoj tvrtki koja je tada bila jedna od najuspješnijih na ovim prostorima i velik dio proizvodnje plasirala u izvoz. Kulaš je bio SAS-ov stipendist, ondje se i upoznao s Gojom i priključio HSTecu koji su Goja, Marasović i Šarlija zajedno s njemačkom partnerskom tvrtkom Indramat osnovali 1997. U početku su u tvrtki bila samo trojica zaposlenih, no s godinama je broj projekata i zaposlenih rastao. Od osnutka do prodaje HSTec je prošao sve ono što poduzetništvo sa sobom nosi, uključujući i nekoliko promjena vlasničke strukture.

Sinergija dviju tvrtki
Plan im je poslovno, iako ne i pravno, ujediniti Kontakt i HSTec staklarske sustave te u sljedećih pet godina povećati broj zaposlenih sa sadašnjih dvadeset na pedesetak.

– Kontakt tijesno surađuje sa Chironom i HSTec staklarskim sustavima, on je tvrtka elektroinženjera. Na tržištu postoji potreba za projektima koje planiramo realizirati u obje tvrtke, a do kraja godine plan nam je ostvariti prihod veći od dva milijuna eura samo u HSTec staklarskim sustavima. Kontakt je lani realizirao oko 1,3 milijuna eura prihoda, a to je plan i za ovu godinu. Sinergija nam je važna jer se u Kontaktu osmišljavaju razvojni poslovi povezani s automatizacijom, umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, a HSTec staklarski sustavi bave se strojarskim dijelom posla, mehaničkim osmišljavanjem stroja – napominje Kulaš, čelni čovjek obiju tvrtki.

U industrijskoj zoni Lonićima kupili su građevinsko zemljište za gradnju poslovne zgrade od tisuću četvornih metara, investicija je vrijedna oko milijun i pol eura, bez opreme. U planu su i nova zapošljavanja, stoga uz halu namjeravaju sagraditi uredski prostor za četrdesetak inženjera.

Za sada nemaju problema s pronalaskom inženjera strojarstva i elektrotehnike, većina ih je iz Zadra. To su najčešće bivši učenici i studenti koji su kod njih obavili studentsku i učeničku praksu. Surađivali su i s fakultetima, razvijali razne projekte, a to čine i dalje.

Prosjek je neto plaća inženjera od 1700 do 1800 eura, monteri pak zarađuju od 1000 do 1100 eura, ali kontinuirano povećavaju plaće i stimulacije jer, kako navodi Kulaš, u obje tvrtke maksimalno ulažu u ljude. Jedan od načina ulaganja u zadovoljstvo zaposlenika, starih u prosjeku 35 godina, nedavno je uvedeno skraćenje radnog dana petkom, kad je radno vrijeme do 13 sati. Plan je da to bude do podne, a zatim i da se radni petak potpuno ukine. Kulaš ističe da iskustva svjetskih poduzetnika iz srodne branše pokazuju da je od trenutka kad je ukinut radni petak produktivnost porasla, stoga predlažu da država potiče uspješne tvrtke i na razne načine sufinancira smanjenje broja radnih sati.

Cijelu poduzetničku priču čitajte u tiskanom ili digitlanom izdanju poslovnog tjednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Jahta domaće tvrtke u utrci za najbolju na svijetu

20.04.2026.

Kada je riječ o domaćoj brodogradnji, postoji segment itekako konkurentan na svjetskom tržištu. Riječ je o inženjerstvu. Samo na području Rijeke 40-ak je tvrtki koje se bave projektiranjem visokosofisticiranih plovila, a jahta jedne od tih tvrtki upravo s

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

19.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke