Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2024

Željko Medić: Biramo rane hibride kukuruza zbog manje vlažnosti zrna

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Saša Uranjek  

Željko Medić: Biramo rane hibride kukuruza zbog manje vlažnosti zrna

Otkako su se prestali baviti stočarstvom, tvrtka Artos d.o.o. orjentirala se na hibride kukuruza s kraćim vremenom zriobe. Koji su im se pokazali najboljima, ispričao nam je Željko Medić dok smo obilazili polja nedaleko Lukača.

Njihov kukuruz ide u daljnju prodaju, a cilj im je da bude što suši i, naravno, da da što bolje prinose, rekao nam je Željko Medić iz tvrtke Artos d.o.o. iz Lukača, došavši na njegovu parcelu.

"Našli smo par hibrida od RWA grupe, koji su nam jako dobri i koje zadnjih nekoliko godina intenzivno koristimo u svojoj proizvodnji kukuruznog zrna", nastavio je.

Premda je po struci ekonomist, prije 10-ak godina zaposlio se u ovoj tvrtki, zavolio rad na polju i poljoprivrednu proizvodnju: "Uživam u ovom poslu, pronašao sam se u tome i volim poljoprivredu", pojašnjava nam ovaj simpatični ratar, koga smo zatekli u obilasku polja nedaleko sela. Inače, tvrtka Artos uglavnom se bavi ratarskom proizvodnjom i to na 350 hektara površine, dok kukuruz zauzima 150 hektara.

Hibridi kukuruza za proizvodnju suhog zrna
"U proizvodnji kukuruznog zrna tvrtka Artos d.o.o. uglavnom koristi rani hibrid kukuruza Gloriett, grupe 380, jer ima kratko vrijeme svoje zriobe, postiže relativno malu vlagu i visoki prinos", pojasnio nam je ovaj mladi poljoprivrednik, pojašnajvajući da su se na to odlučili otkako su se prestali baviti stočarstvom.

Od ostalih hibrida kukuruza većinom su im zastupljeni Persic i Akinom, a ističe kako imaju i nešto malo Inclusiva. To su malo kasnije grupe, prinos je nešto veći od Glorietta, ali je i vlaga veća, dodaje. "Ukupno imamo neki miks manjih i većih vlaga i prinosa, ali zadovoljni smo s ta 3-4 hibrida iz RWA kuće“, rekao je Željko.

Želja je podići sve na viši nivo
A kako je do suradnje došlo i zašto su izabrali baš njihove hibride, ističe kako su im od početka proizvodnje bilo koje kulture RWA predstavnici bili uvijek na raspolaganju. Zadovoljni su i zbog blizine, dostupnosti te njihovih savjeta. Osim toga, oni im nude kompletan repromaterijal koji im je potreban za proizvodnju.

Unatoč nepredviđenim vremenskim uvjetima, koji su izuzetno važni u ovom poslu, Željko ne krije svoj optimizam.

"Što se planova tiče, želimo napredovati, želimo i malo bolju podršku države, pogotovo za nas mlade poljoprivrednike, da sve to probamo podići na još jedan veći nivo. Uglavnom vidim se u tome do kraja, dokle god bude, želja je postojana, to nije upitno", zaključuje ovaj mladi poljoprivrednik.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Robot Oz odradio sjetvu cikle i šećerca na OPG-u Borisa Aleksića

08.06.2026.

Prva je to prezentacija autonomnog robota na terenu koju su djelatnici tvrtke Poljo-nova odradili nakon jesenskog predstavljanja u njihovom prodajnom centru

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk