Zemlje niže konkurentnosti potencijalni gubitnici ulaska u eurozonu

Hrvatska zadovoljava samo nominalne kriterije konvergencije za ulazak u eurozonu, a zemlje koje su nisko konkurentne potencijalni su gubitnici ulaska u tu zajednicu, neke su od poruka s tribine u Matici hrvatskoj "Euro - da ili ne?" održane u utorak.

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić je novinarima uoči tribine izjavio da se ulaskom Hrvatske u eurozonu neće dogoditi ništa osobito, jer Hrvatska praktički euro ima od 1994. godine i donošenja ekonomskog programa stabilizacije, kada je tadašnji hrvatski dinar "nepokoljebljivo", uz fiksni tečaj, vezan uz tadašnju njemačku marku, što se kasnije prenijelo i na euro.

No upozorio je i da nije napravljena analiza takve monetarne politike, a naposljetku i ocijenio da je ona "uništila hrvatsko gospodarstvo", jer su hrvatski proizvodi, uslijed rata i tranzicije, kada su troškovi rasli, a tečaj ostajao isti, postali preskupi i nekonkurentni, dok su zapadne zemlje ulagale u razvoj i tako snižavale troškove proizvodnje.

Smatra da bi Hrvatska danas trebala imati dvostruko veći BDP no što ima, a od tog bi 60 posto trebao iznositi izvoz, no dok danas udio izvoza roba u BDP-u u Hrvatskoj iznosi tek oko 30 posto.

Jurčić je napomenuo da nema ništa protiv eura kao "dobre valute", no i ocijenio da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura.

Pritom, pojasnio je Jurčić, ona zadovoljava nominalne kriterije konvergencije, poput stabilnosti tečaja ili kamatnih stopa, no suštinski kriteriji, poput razine i brzine razvoja, strukture gospodarstva, "apsolutno se nisu gledali".

"U Hrvatskoj nitko nije gledao realne kriterije (...) Jednostavno, teško je dokazivo, ekonomski barem, da je Hrvatska spremna i da će imati korist od eura", ustvrdio je Jurčić.

Jakovčević: Doći će do "stravične" mobilnosti radne snage
Drago Jakovčević, isto profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, također je poručio da Hrvatska ne zadovoljava kriterije realne konvergencije za ulazak u eurozonu.

Jedan od tih kriterija je primjerice i paritet kupovne moći, a Hrvatska je tu na 67 posto od prosjeka EU-a, naveo je. Jakovčevića brine i dugoročna opstojnost monetarne unije, zato jer ona nema mehanizam "peglanja ciklusa".

Kako je pojasnio, kapitalizmu u kojem živimo recesija je "endemski svojstvena", a u recesiji središnje banke pomažu nacionalnim ekonomijama u financiranju proračunskog deficita te potiču rast gospodarstva, kako bi se iz recesije izašlo.

Između ostalog, istaknuo je da je prosječna plaća u Hrvatskoj danas oko tisuću eura, u Češkoj 2.100 eura, a Njemačkoj tri tisuće eura. Stoga, smatra da će, kada se Hrvatska priključi monetarnoj uniji, doći do "stravične" mobilnosti radne snage, jer će mladi i školovani otići iz Hrvatske za boljim životom i višim plaćama.

Na pitanje novinara treba li Hrvatska pričekati s ulaskom u eurozonu, Jakovčević je odgovorio: "Apsolutno".

"Hrvatska se treba razvijati na vlastitom novcu. Državu blagostanja možete ostvariti samo na vlastitom novcu. A to znači znači gospodariti s primarnom emisijom", zaključio je Jakovčević.

Vedriš: Reforme pretpostavka da bi euro ima smisla
Na pitanje novinara euro - da ili ne?, Mladen Vedriš s visokog učilišta Effectus odgovorio je: "da, ali...".

Pojasnio je da je uvođenje eura zasigurno dobra vijest, ali pod uvjetom da su za to odrađene pripreme. "Ako želite nastupati u Ligi prvaka morate trenirati, morate ojačati", slikovit je bio Vedriš, apostrofiravši da Hrvatska mora obaviti niz reformi kako bi bila konkurentna.

"Ukoliko niste konkurentni, onda ste u problemu", upozorio je.

Istaknuo je da su u eurozoni u proteklih 20 godina, u vidu ostvarenja visoke zaposlenosti, rasta BDP-a i ubrzanih stopa rasta, dobro prošli "sjevernjaci", poput Njemačke, Nizozemske i Finske, dok su s druge strane "južnjaci", poput Italije, Francuske i Španjolske, gubitnici, pri čemu su ostvarili manji rast BDP-a no što bi to bilo u drugim okolnostima.

Istaknuo je da su zemlje koje su nisko konkurentne potencijalni gubitnici ulaska u eurozonu, dok su ostale sigurni dobitnici.

Poručio je da Hrvatskoj ostaje manje od godinu dana da to shvati i da su reforme koje mora provesti, da bi postala bolja i učinkovitija, pretpostavka da bi taj euro imao smisla.

Ukoliko ne provedemo potrebne reforme, Hrvatska je u riziku da joj euro neće suštinski pomoći, u jačanju ekonomije, to jest u smislu privlačenja većih privatnih ulaganja i povećanja zaposlenosti.

"Bez toga da ste uvjerljivi i efikasni u ekonomiji kao država, sam euro ne može biti "čarobni štapić". Ako je euro poticaj za promjene na bolje i reforme, dobro došao je. Ako to ne učini, Hrvatska sama s promjenom valute neće izaći iz krize", zaključio je Vedriš.

Zorić: Opsežne pripreme za uvođenje eura
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić izjavio je da je poslovna zajednica intenzivirala pripreme za uvođenje eura, rekavši da su te pripreme jako opsežne, a da tu Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH, te njegovi odbori rade dobar posao.

"Vrlo precizno se o svemu razgovara i mislim da će uz opsežne pripreme (...) u Hrvatskoj biti napravljen dobar posao", rekao je Zorić.

Kazao je i da više ne postoji dilema uvesti euro ili ne, s obzirom da je odluka o pristupanju eurozoni donesena samim ulaskom u Europsku uniju, kao i u Europski tečajni mehanizam II.

"Možemo samo razgovarati o tome kako da na najbolji način uvedemo euro kao hrvatsku valutu", ustvrdio je Zorić.

Glavni strah od ulaska u eurozonu je onaj od porasta cijena, no Zorić smatra da su predviđeni vrlo dobri mehanizmi koji bi to trebali spriječiti.

"Ako budemo radili onako kako su radile druge europske zemlje kada su uvodile euro, mislim da to neće biti problem i da do toga neće doći", izjavio je.

U kontekstu porasta cijena energenata, ustvrdio je i da je ovo po prvi put da neka europska zemlja uvodi euro u trenutku eskalacije krize. "Tu postoji određeni rizik kojim se treba pozabaviti, no mislim da je euro jedan od instrumenata kojim hrvatska politika, osobito gospodarska, može prevenirati krizu", ustvrdio je Zorić.

Matica hrvatska ove godine obilježava 180. obljetnicu postojanja, a njen predsjednik Miro Gavran poručio je da je želja Matice da se govori o svim vitalnim pitanjima koja se tiče sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, pri čemu je cilj sučeliti različite stavove stručnjaka iz različitih područja.

Tribina sučeljavanja o euru tako je bila i prva u novom ciklusu tribina, a u slijedećim tjednima i mjesecima razgovarat će se i o demografskoj perspektivi Hrvatske, sigurnosnim aspektima migrantske krize, etici i pandemiji, prijeporima oko gradnje hidrocentrale Kosinj, kao i o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.