Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Velj 2026

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

Kao jedini član tima za akreditacije svjetskih fakulteta iz Hrvatske, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG), smatra da EFZG svakako opravdava svoje mjesto među najboljim svjetskim poslovnim fakultetima. U svjetski vrh EFZG smješta, naime, 'trostruka kruna', odnosno tri svjetske oznake izvrsnosti poslovnih fakulteta AACSB (Association to Advance Collegiate Schools of Business), EQUIS (EFMD Quality Improvement System) i AMBA (Association of MBAs). Sever Mališ također vjeruje da se njezinim mjestom u akreditacijskom timu otvaraju dodatna vrata EFZG-u te hrvatskim profesorima i stručnjacima na međunarodnoj visokoobrazovnoj pozornici.

Što vaše članstvo u akreditacijskom timu omogućuje EFZG-u i Hrvatskoj?
– Članstvo u akreditacijskom timu koji procjenjuje vodeće svjetske poslovne fakultete za mene je velika profesionalna čast, ali i vrlo konkretna odgovornost. Riječ je o procesima u kojima se iznimno temeljito procjenjuje kvaliteta institucija čija je zadaća oblikovati buduće lidere svjetske ekonomije. To je priznanje pojedincu, ali i sustavu iz kojega se dolazi. Na osobnoj razini taj me angažman stalno izlaže najvišim međunarodnim standardima u visokom obrazovanju. Imate priliku iznutra vidjeti kako funkcioniraju institucije koje su desetljećima, pa i stoljećima, gradile svoju reputaciju, kako reagiraju na digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, promjene na tržištu rada i očekivanja studenata. Takva iskustvo ne ostavljaju vas ravnodušnima, tjeraju vas na preispitivanje vlastitih praksi i podizanje kriterija. Kao dekanici posebno mi je važno da imam neposredan uvid u to što danas u praksi znači biti relevantan poslovni fakultet. Nije riječ samo o formalnim kriterijima akreditacija, nego o razumijevanju kompetencija koje poslodavci doista traže, o načinima na koji se znanje prenosi te o pripremi studenata za rad u međunarodnim, multikulturnim okružjima. Za Republiku Hrvatsku taj iskorak ima i simboličnu i konkretnu dimenziju. Simbolično pokazuje kako znanje i stručnost iz naše domovine mogu biti prepoznati i cijenjeni na najvišoj međunarodnoj razini, a konkretno otvara prostor za jaču međunarodnu vidljivost naših institucija, za suradnje koje prije možda nisu bile dostupne te za jačanje povjerenja u hrvatsko visoko obrazovanje.

Je li to ujedno poruka zagrebačkom sveučilištu?
– Jest. I to vrlo jasna poruka. Međunarodna prepoznatljivost ne dolazi sama od sebe i ne može se postići administrativnim putom. Ona je rezultat dugotrajnoga, sustavnog rada, jasne strategije i spremnosti na promjene. Zagrebačko sveučilište ima dugu i respektabilnu tradiciju, ali u današnjemu svjetskom akademskom okružju tradicija više nije dovoljna sama po sebi. Potrebno je stalno se uspoređivati s najboljima, učiti od njih i biti spreman uvoditi nove modele rada. Članstvo u međunarodnim akreditacijskim timovima pokazuje kako se znanje i iskustvo sa Sveučilišta u Zagrebu mogu ravnopravno mjeriti sa svjetskom edukacijskom elitom. Ujedno je to poticaj drugim sastavnicama da snažnije razmišljaju o internacionalizaciji i da se ne boje visokih standarda, jer upravo oni dugoročno donose kredibilnost.

Što je bilo ključno za vaš ulazak u akreditacijski tim? Kako ste time pomogli i drugim hrvatskim stručnjacima?
– Ulazak u akreditacijski tim nije rezultat jednog projekta ili jedne godine rada. Riječ je o dugogodišnjem procesu u kojem se gradi profesionalna kredibilnost vođenjem institucije, međunarodnom suradnjom, razumijevanjem standarda kvalitete i, što je osobito važno, dosljednošću u njihovoj primjeni. Akreditacijske organizacije iznimno su rigorozne u odabiru ljudi koji obavljaju procjene. Traže se osobe s iskustvom upravljanja i strateškog planiranja, ali i s dubokim razumijevanjem akademskog i poslovnog svijeta. Jednako su važni integritet i neovisnost u odlučivanju. Vjerujem da taj iskorak ima i širi učinak. Kad se jednom pokaže da stručnjaci iz Hrvatske mogu uspješno obavljati tako zahtjevne međunarodne uloge, percepcija se mijenja. Tako se otvara prostor i drugim hrvatskim profesorima, istraživačima i stručnjacima da budu uključeni u slične procese.

Koje se prilike tako otvaraju EFZG-u?
– Takav položaj omogućuje izravan pristup trendovima koji će tek za nekoliko godina postati standard. Vidite na licu mjesta kako se mijenjaju kurikuli, kako se redefinira uloga profesora i koje se vještine smatraju ključnima za buduće menadžere, ekonomiste i poduzetnike. Za Ekonomski fakultet u Zagrebu to znači mogućnost da promjene ne uvodimo retroaktivno, nego proaktivno, na temelju stvarnih uvida, a ne pretpostavki. Otvara se i prostor za strateška partnerstva s vodećim školama, zajedničke programe, razmjenu profesora i studenata te snažnije povezivanje s međunarodnim poslovnim zajednicama. Ta je uloga posve usklađena s našim strateškim ciljem: da naš fakultet bude prepoznat ne samo kao regionalni lider nego i u svijetu.

Kako odlučujete kojem ćete fakultetu dati akreditaciju?
– Akreditacija nikada nije samo tehnički proces. Riječ je o dubinskoj evaluaciji identiteta institucije. Procjenjuju se strategija, kvaliteta nastave i istraživanja, upravljanje resursima, ali i odnos prema studentima, zaposlenicima i društvu u cjelini. Vrhunske institucije imaju jasno definiranu misiju i znaju kako je provesti u praksi. Stalno ulažu u razvoj ljudi, potiču inovacije i spremne su priznati vlastite slabosti kako bi ih unaprijedile. Upravo ta sposobnost samorefleksije često je ključna razlika.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk