Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Tra 2024

Zorić: U Hrvatskoj postoji skrivena scena ljudi koji rade na robotici

Izvor: www.poslovnifm.com · Autor: poslovniFM  

Zorić:  U Hrvatskoj postoji skrivena scena ljudi koji rade na robotici

U Hrvatskoj postoji nekoliko poduzeća koja već koriste industrijske robote u svojim proizvodnim linijama. No, postoji ogroman potencijal za širenje primjene robotike na mnoga mala i srednja poduzeća koja možda još nisu u potpunosti iskoristila mogućnosti automatizacije. To predstavlja veliku priliku za razvoj robotike u Hrvatskoj. Glavni izazov je povezivanje poduzeća koja bi mogla imati koristi od robotike s ljudima koji se bave robotikom. Jedan način da se to postigne je putem edukacije i informiranja, radionica, seminara ili konferencija o primjeni robotike u poslovanju. To može privući interes poduzeća koja nisu svjesna mogućnosti automatizacije, a s druge strane stručnjaci iz područja robotike mogu aktivno tražiti prilike za suradnju s malim i srednjim poduzećima, ocijenio je u razgovoru za PoslovniFM Filip Zorić, osnivač startupa Crobotic Solutions, ujedno asistenta na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo zagrebačkog FER-a.

– Naša ideja je počela okupljanjem Crobotic Solutions tima u rujnu 2023. godine. Dakle, kolege Marko Križmančić, Ana Milas, Mislav Lovrić i ja, okupili smo se i htjeli smo nešto napraviti i stvoriti dodatnu vrijednost u Hrvatskoj. Kroz neke inicijalne ideje shvatili smo da smo, dok smo se počeli baviti robotikom, imali velik problem – kako naučiti robotiku na pristupačan način? Naime, krivulja učenja napredne robotike je vrlo strma, a ljudi često završe fakultet, a da se nisu niti susreli s pravim robotom. Naša inicijalna želja bila je razviti pristupačnog robota kojeg bi mogli koristiti studenti robotike. Kako bismo to postigli, prijavili smo se na Startup Factory Zagrebačkog inovacijskog centra i kroz to natjecanje razvili smo funkcionalni prototip mobilnog robota, osmislili vizualni identitet, ime, internet stranicu i željeli smo na taj način validirati ideju izrade pristupačnih robota, istaknuo je Zorić.

– Međutim, kroz razvoj i to razdoblje od oko 4, 5 mjeseci, shvatili smo da možda u ovom trenutku ne možemo doći do adekvatnog interesa investitora i financijskih sredstava da potpuno izgradimo tu priču – od samog prototipa do proizvoda, distribucije na tržište i podrške proizvoda. No, uvidjeli smo da postoji potreba za razvijanjem programskih aplikacija koje bi ubrzale integraciju robota u postojeće proizvodne procese, s naglaskom na interakciju između robota i ljudi. Nije toliko problem u ekonomiji ili cijeni robota koliko u duljini vremena potrebnog za prihvaćanje nove tehnologije u postojeće poslovne procese. Stoga smo prepoznali potrebu za razvojem programskih aplikacija koje bi ubrzale ovaj proces integracije. Naša ideja je razviti takva programska rješenja koja olakšavaju integraciju robota u postojeće proizvodne procese, s naglaskom na interakciji između robota i ljudi. Jedan od glavnih problema s kojim se danas susrećemo u robotici jest kako omogućiti upravljanje robotima ljudima koji nisu educirani u području robotike. Postoji velika razlika između operatera, robota i znanja potrebnog za upravljanje robotom, a mi želimo rješavati upravo tu neravnotežu, istaknuo je Zorić u podcastu Pametna Hrvatska, kojeg uređuje i vodi Boris Živković.

– Rješenja na kojima trenutno radimo mogu se primijeniti na sve vrste robota, ali trenutno se fokusiramo na primjenu na kolaborativnim robotskim manipulatorima. Industrijski robotski manipulatori postoje već dugi niz godina i pokazali su se korisnima u industriji, ali imaju ograničenja poput jasno definiranog radnog prostora i nemogućnosti detekcije prepreka. S druge strane, kolaborativni robotski manipulatori su manji, lakši i fleksibilniji, te imamo namjeru razviti rješenja koja bi unaprijedila njihovu integraciju u proizvodne procese, posebice fokusirajući se na interakciju s ljudima, pojašnjava Filip Zorić. Cjelovit i vrlo analitičan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk