Analitičari o sukobu Lalovca i Vujčića: Tko je u pravu?

Je li dokumentom kojim upozorava na sve rizike Vladinog modela rješavanja problema kredita u švicarskim francima guverner Boris Vujčić stao na stranu banaka? Koliko su stvarni ti rizici? Odgovori koje je tportal dobio od ekonomskih analitičara pokazuju veliku podijeljenost struke

Ministarstvo financija samo je zatražilo mišljenje Hrvatske narodne banke (HNB) o predloženom paketu mjera za pomoć dužnicima u francima. Pretpostavlja se da je dokument bio samo za internu upotrebu odnosno nije bio namijenjen objavi u medijima. Međutim netko ga je ili iz HNB-a ili Ministarstva dostavio Jutarnjem listu.

Glavni naglasak iz HNB-ovog odgovora je kako bi Vladin model konverzije kredita iz franaka u eure ozbiljno zaljuljao temelje financijske stabilnosti zemlje. HNB potvrđuje da bi trošak konverzije mogao iznositi od sedam do osam milijardi kuna, ali i upozorava da još nema precizne izračune te da bi on mogao biti i veći.

'Usklađivanje valutne pozicije banaka zbog otpisa dijela deviznih potraživanja dovest će do potražnje banaka za eurima koji bi mogli izazvati slabljenje tečaja kune prema euru', ističu iz centralne banke.

Uslijed toga došlo bi do intervencije HNB-a koji bi branio tečaj posezanjem u međunarodne pričuve jer na domaćem tržištu nema dovoljno deviza.

'Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na njihovu adekvatnost i stvara dodatan rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske', napisali su iz HNB-a te dodali kako MMF već ionako prigovara Hrvatskoj da su joj preniske devizne pričuve.

Na nepovoljnu ocjenu pričuva mogle bi negativno reagirati i kreditne agencije, što bi zaduživanje Hrvatske na međunarodnom tržištu učinilo skupljim i teže dostupnim.

Pribičević: Nešto bi se sigurno dogodilo s tečajem kune

Ekonomistica Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managmenta smatra kako je upozorenje guvernera Vujčića itekako utemeljeno.

'Nešto bi se sigurno dogodilo s tečajem. Većina građana ne zna da HNB vodi politiku ravnotežnog tečaja. Pustiš da se formira na tržištu i onda interveniraš uslijed ekstremnih šokova. Konverzija iz franka u euro sigurno bi bila snažan šok na koji bi HNB braneći tečaj kune da ne deprecira potrošio dio međunarodnih rezervi', uvjerena je Pribičević.

Ona ne misli da je Vujčić stao na stranu banaka, već da HNB dokumentom koji upozorava na rizike konverzije obavlja svoju savjetodavnu ulogu.

'Centralna banka je to dužna napraviti i zbog toga je neprimjeren istup ministra financija Lalovca koji je prozvao guvernera zbog njegove plaće. Vujčić je profesor, fulbrajtovac (op.a. stipendist ambasade SAD-a) koji je došao na mjesto guvernera zahvaljujući svojem znanju i stručnosti. Lalovac je s druge strane bio voditelj računovodstva u Raiffeisen leasingu', rekla je Pribičević.

Lovrinović: Austrijanci se nisu tako miješali Orbanu u Mađarskoj

Za razliku od nje, za profesora Ivana Lovrinovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, inače bliskog Udruzi Franak, nema sumnje da je guverner Vujčić stao na stranu banaka. Podsjeća kako je iste argumente HNB imao i početkom godine, kad se predlagala konverzija kredita iz franka u kunu.

'Sad žele odvratiti Vladu i od ovog njenog polovičnog rješenja konverzije u euro. Ako je volja dužnika da na to pristanu, a banke ne žele, tad Vlada po sili zakona to može odrediti. Naravno da postoji pravni rizik da bi takvo rješenje moglo pasti na sudu. Ali sad se stvara i politički rizik jer se jedan strani dužnosnik, ministar financija Austrije, miješa u unutarnje stvari Hrvatske. Koliko se sjećam, nije tako reagirao kad je mađarski premijer Orban rješavao svoje probleme', istaknuo je Lovrinović.

Dodaje kako će se sad vidjeti tko ima stvarnu vlast u Hrvatskoj – bankari ili Vlada. Iako je po njemu moguće da HNB i vladajući samo igraju dogovoren igrokaz pred izbore.

'Možda se sve to radi kako bi Vladina borba za dužnike izgledala što strašnija. Zbog toga premijer Milanović, koji je doveo Vujčića za guvernera, sad priča o bankarskim plaćetinama, a Lalovac mu predbacuje njegova primanja i to kako je 300 dana na putu', sumnjičav je Lovrinović.

Jurčić: Ukinuti deviznu klauzulu i sve kredite pretvoriti u kunske

Igrokaz vidi i Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i čelnik stranke Novi val.

'Sve vam je to igrokaz za narod. Na kraju će doći do političkog dogovora o tome tko će i koliko snositi troškove zbog devizne klauzule, uljeza u našem sustavu. Već odavno govorim da deviznu klauzulu treba ukinuti i sve kredite vratiti na kune. Naravno da banke imaju različite obveze i da ima i štete. Sve to treba evidentirati i dogovoriti se kako bi se ti troškovi ravnomjerno podijelili između svih uključenih strana – Vlade, banaka, HNB-a i štediša – i riješili u narednih 20 godina', rekao je Jurčić i dodao kako je svako drugo rješenje igra s financijskom stabilnošću zemlje.

Novotny: Guverner je u pravu, Vlada je nekorektna

Nezavisni analitičar Damir Novotny vidi HNB-ov dokument kao ozbiljnu i profesionalnu analizu štetnih posljedica Vladinog zakona o konverziji. I po njemu je guverner Vujčić u potpunosti u pravu.

'HNB se ponaša apsolutno korektno, a nekonstruktivna i nekorektna je Vlada. Ne može ministar financija na takav način razgovarati s guvernerom. Što god mislili o HNB-u, tu instituciju moramo cijeniti. Banke su vrlo važne za ekonomski sustav zemlje i ne možete kao hajduci ući u njih nešto tražiti. Banke su prema definicije konzervativne i tražiti od njih da budu socijalno osjetljivije je kao da tražite od dalmatinskog kamena da bude malo mekši. Nigdje u svijetu banke nisu socijalni partner vladama', istaknuo je Novotny.