Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2014

Asfaltna afera: Hrvatske ceste bacaju milijune za cementni aditiv bez atesta

Izvor: liderpress.hr · Autor: Miro Soldić  

Asfaltna afera: Hrvatske ceste bacaju milijune za cementni aditiv bez atesta

Obnova dotrajalih cesta postala je novo poprište okršaja građevinske struke, a kamen spoticanja aditiv je koji se dodaje cementu pri procesu sanacije kolnika hladnom reciklažom. Sporni dodatak poskupljuje cijenu radova od 15 do 40 kuna po kvadratnom metru, ali njegova djelotvornost nije dokazana studijama.

To je izazvalo nezadovoljstvo laboratorija koji se bave testiranjima asfaltnih tehnologija jer smatraju da se tako rasipa novac poreznih obveznika, a s druge strane distributer i investitor ne vide ništa problematično u cijeloj priči te poručuju da je riječ o interesnom podmetanju ukorijenjenih lobija.

Naše se ceste već duže obnavljaju procesom hladne reciklaže, tijekom kojeg strojevi uklanjaju dotrajali kolnik, na licu mjesta ga melju, miješaju s aditivima i odmah polažu novi sloj. Reciklaže se mogu raditi s elastičnim vezivima poput upjenjenog bitumena ili hidrauličnim poput cementa, ovisno od slučaja do slučaja.

U slučaju reciklaže s cementom dodaju se aditivi koji mu poboljšavaju svojstva i daju mu veću otpornost. Jedan od njih je sporni prah NovoCrete, koji se pojavljuje i pod nazivima GeoCrete i InfraCrete. Riječ je o proizvodu njemačke tvrtke IBS, a u Hrvatskoj ga distribuira tvrtka Paulić-Labor. Prema deklaraciji trebao bi poboljšati svojstva cementa, ali nema atesta koji bi to potvrdio.

Za mišljenje o kvaliteti spomenutog aditiva upitali smo dva laboratorija specijalizirana za ispitivanja u području asfaltne tehnologije, Ramtech i CSS, koji su nam potvrdili da je u cijeloj priči sporno to što ne postoji studija koja bi konkretno dokazala njegovo djelovanje.

U Ramtechu su nam na početku razgovora objasnili da ne mogu tvrditi da takvi aditivi rade ili ne rade naprosto zato što nisu provedene adekvatne studije. Ipak, skeptični su i ukazuju na kontroverze koje se vežu uz NeoCrete i slične dodatke.

- Sreli smo se s čovjekom koji je patentirao tu vrstu aditiva, Andreasom Korytowskim, i nije nam znao ili htio objasniti kako taj proizvod funkcionira. Proizvođači tvrde da istodobno povećava i krutost i elastičnost, što je samo po sebi kontradiktorno. Problem je i kako relativno malu količinu tog aditiva homogeno disperzirati u cijelu mješavinu. Da ne spominjem da nam nijedan od proizvođača nije dao način kako se mjeri doprinos tih dodataka u našim mješavinama, unatoč našim opetovanim zahtjevima - istaknuo je Iztok Ramljak, direktor Ramtecha, napominjući da su upravo oni, prema narudžbi Hrvatskih cesta, izradili tehničke uvjete za radove hladnog recikliranja kolnika. Prema tom dokumentu definirani su kriteriji kvalitete i njihovo mjerenje, a kad je u pitanju dodatak poput NovoCretea, njegovu kvalitetu mora dokazati onaj tko ga želi implementirati, dakle, dobavljač ili izvođač radova. Tu dolazimo do apsurdne situacije da HC na određeni način zaobilazi te uvjete koji su doneseni na njegov zahtjev, jer nema konkretnih dokaza o djelovanju aditiva.

U oba laboratorija naglašavaju i da je pitanje koliko je za veliku većinu naših cesta potrebno tretiranje takvim aditivima, budući da oni najbolje rezultate pokazuju na stabilizaciji zemljanih podloga u područjima s velikom vlagom, a kod nas takvih prometnica gotovo da i nema. Doznali smo da je cementnom reciklažom uz dodatak aditiva u Hrvatskoj napravljeno više od 500.000 metara kvadratnih površina, a još je toliko u pripremi projekata. Uzevši u obzir cijenu od 15 do 40 kuna po kvadratu, riječ je o 15 do 40 milijuna kuna koji se vrte u cijeloj priči.

- Samo želimo znati što taj dodatak poboljšava i kako to izmjeriti. Čudno je da se investitor odlučuje na taj proizvod bez odgovora na ta dva pitanja. Mene kao poreznog obveznika ove zemlje zanima zašto jer ne želim da se tehnički netransparentno troši novac. Smatram da se dodatni trošak za aditiv treba adekvatno obrazložiti ili neka se prestane upotrebljavati - poručio je Marko Zekušić iz Ramtecha, uz napomenu da aditivi znatno povećavaju cijenu reciklirane mješavine.

Iz Ramtecha za kraj pozivaju sve zainteresirane za rješavanje problema da se sastanu i argumentiranim razgovorom dođu do istine o cijeloj priči. Jedini način da se dozna stvarno djelovanje aditiva jest da se provedu paralelne studije stabilizacije s NovoCreteom i s nekim drugim, tradicionalnim sredstvom, primjerice samo cementom ili vapnom.

>>>Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera


Komentari članka

Vezani članci

Dalibor Radman: Vratio se iz Švedske i pokrenuo tvornicu

16.06.2026.

Građevinski poduzetnik o najvećim zabludama, ali i prednostima gradnje montažnih drvenih kuća te životu i radu u inozemstvu

Svestrana građevinska tvrtka širi se u obrambenu industriju

10.06.2026.

U svojim pogonima u Šibeniku, zapravo u Industrijskoj zoni Podi, planira pokrenuti projekt proizvodnje i sklapanja oklopnih vozila za potrebe EU-a

Građevinski divovi ruše rekorde: Jedna tvrtka posebno odskače zaradom i plaćama

18.05.2026.

Hrvatski građevinski sektor nastavlja snažan uzlet, potvrđujući status jednog od ključnih motora domaćeg gospodarstva. Potaknut investicijama iz europskih fondova, obnovom nakon potresa i kontinuiranim rastom stanogradnje, sektor je i prošle godine isporu

Do koliko kvadrata ne treba građevinska dozvola?

11.05.2026.

Planirate proširenje kuće, postavljanje nadstrešnice ili gradnju pomoćnog objekta u dvorištu? Prije početka radova ključno je poznavati zakonske okvire kako biste izbjegli visoke kazne i rušenje. Hrvatsko zakonodavstvo jasno razlikuje zahvate koji se izvo

Kriza u Europi, rast u Vinkovcima: Toliko zadovoljni da ne primaju nove kupce

06.05.2026.

Pad narudžbi starih partnera nadoknadili novim tržištima, ali rast cijena sirovina i slabost EU građevine i dalje prijete maržama

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk