Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2020

Autohtone pasmine svinja, stare sorte kukuruza i eko lijeska recept su za uspjeh Maria Juretića

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

Autohtone pasmine svinja, stare sorte kukuruza i eko lijeska recept su za uspjeh Maria Juretića

Čak četiri pasmine autohtonih domaćih svinja uzgaja obitelj Juretić na svom OPG-u u Kapelici kod Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Prije 15-ak godina kupili su dvije krmače crne slavonske svinje, a danas uz njih imaju i turopoljske, banijsku šaru te mangulice. Uzgajaju i gotovo zaboravljene stare sorte kukuruza: stodanac, osmoredac, crveni i starinski, a na 2,5 hektara podigli su i ekološki nasad lijeske.

"U isto vrijeme kad smo mi uzeli crne slavonske, susjed je kupio dvije ženke i nerastića tako da smo imali uzgoj u donekle čistoj liniji. Uvjerio sam se u ukusnost mesa koje je s većim sadržajem masnoće što godi nepcima, a i špek je vrlo ukusan i nije žilav", priča nam Mario Juretić, nositelj istoimenog gospodarstva osnovanog 2001. godine kada se počelo baviti tovom junadi, no zbog lošeg iskustva neplaćanja, preorijentiralo na svinjogojstvo.

Inače je, doznajemo, zaposlenik Srednje škole "August Šenoa" iz Garešnice, a na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, kaže, stekao je osnove i smjernice ratarstva i stočarstva. Tako su im sada osnovne djelatnosti gospodarstva svinjogojstvo, proizvodnja hrane za svinje i voćarstvo. Uz njega na gospodarstvu, koliko mogu, pomažu i najmlađi: kći Mirna (13 godina) i sin Luka (11) na što je iznimno ponosan.

Iskoristio prednosti mjera Programa ruralnog razvoja
Razvoj svoje poljoprivredne priče, ova je obitelj prepoznala i u mjerama Programa ruralnog razvoja. Posebice kada je riječ o IAKS mjerama 10, 11 i 13. Naime, korisnici su tipa operacije 10.1.1. "Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture" (godišnja potpora 141 EUR/ha), TO 10.1.12. "Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki" (293 EUR/ha), Podmjere 11.1. "Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja" i podmjere 13.2. "Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima" čija visina potpore iznosi 119,85 EUR/ha.

No, OPG Juretić prošao je i na 3. natječaju za tip operacije 6.3.1 "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" u sklopu koje je ugovorena potpora u iznosu od 111.187,50 kuna.

"Dijelom novca iz ovog projekta financirali smo podizanje ekološkog nasada lijeske, sorte istarski duguljasti i rimski okrugli lješnjak. Kupili smo i malčer za međurednu košnju, koji će nam puno pomoći u održavanju nasada, a planiramo i kupnju atomizera, te podizanje manjeg nasada s različitim vrstama voća s orijentacijom na stare sorte", otkriva nam vlasnik naglašavajući da su sva ta bespovratna sredstva jako dobar vjetar u leđa svima koji se odluče za poljoprivredno poduzetništvo.

"Potrebno je puno rada, mudrosti, znanja, iskustva i malo sreće kako bismo mi koji se bavimo ovim poslom i uspjeli. No, smatram da malim OPG-ima treba potpora i u smislu edukacije kako bi projekte mogli uspješno i završiti, pogotovo ako je riječ o ekološkoj proizvodnji", dodaje.

Kako nam priča, u današnjoj intenziviranoj poljoprivredi trka za novčanom dobiti istisnula je domaće stare pasmine iz uzgoja. Njegova obitelj ipak ima drugu računicu i motive od svinjogojaca koji se bave intenzivnom proizvodnjom. Dok na modernim farmama tovljenici za 6 mjeseci moraju ići u klaonice, kod domaćih pasmina taj uzgoj traje puno duže razdoblje.

Svinje hrane domaćom hranom
"U ekstenzivnom i prirodnom uzgoju iz hranidbe svinja izbacujemo skupu hranu koju bismo morali kupiti. Među ostalim i sojinu sačmu koja je najčešće GMO podrijetla, kao i krmne smjese. Mi svoje hranimo s kukuruznim šrotom, ječmom, travom i misiračama, tome dodamo stočni grašak kojeg ne moramo termički obrađivati, a on dijelom zamjenjuju sojinu sačmu. Osim toga, kao mahunarka blagotvorno djeluje na tlo fiksirajući u njega dušik tako da imamo dvostruku korist", pojašnjava.

Upravo ovih dana planiraju ograditi livadu, dio potoka i šume. Za to su nabavili žicu i stupove, pa će stvoriti lijep i funkcionalan prostor za svoje stočno blago. Plan je oformiti matično stado od 10-tak krmača i brendirati se kao "slowfood“ proizvođač. "Kažu da je domaća svinja zrela za klanje kada prezimi dvije zime i to je istina. Za ovakvu proizvodnju potrebno je dosta radne snage, ali ne žalimo se – naš cilj je prvenstveno imati zdrave životinje prilagođene iskorištavanju više voluminozne hrane koju proizvedemo na vlastitim površinama", naglašava Mario.

Uzgajaju zaboravljene stare sorte kukuruza
OPG Juretić na 6 hektara uzgaja ratarske i krmne kulture: žitarice i mahunarke. Među ratarskim kulturama su i navedene, gotovo zaboravljene sorte kukuruza: stodanac, osmoredac, crveni kukuruz i starinski kukuruz.

"Stodanac je rana sorta kukuruza, sam naziv govori za 100 dana uzgoja daje suho zrno. U tipu je polutvrdunca, bijelog batuka, stabljike visoke 80 centimetara u pravilu daje jedan klip sa 16 – 20 redova zrna. Pogodan je za postrnu sjetvu, pa se na jednoj površini mogu ostvariti dvije žetve godišnje. Kvalitativno odličan za pečenjake i brašno", pojašnjava nam.

Osmoredac je, pak, kasnija sorta grupe 350 – 400, visine stabljike 2,5 m i koristi se za brašno. Crveni kukuruz bordocrvene boje je također stara sorta, pripada u srednju grupu dozrijevanja. Specifičnost te sorte je da može imati od 10 do 16, čak i 18 redova zrna. Od starih sorti on je najprinosniji. "Crvena boja potječe od karotenoida, flavonoida, a vjerojatno i antocijana što daje nutricionističku prednost pred žutim. Starinski kukuruz je polutvrdunac sa bijelim batukom, kao i osmoredac, samo što on ima 14-16 redova zrna te daje veći prinos", ponosno pojašnjava o kakvim je sortama riječ.

Žele registrirati sjemensku proizvodnju domaćih sorti
Kaže i da bi se sve stare sorte kukuruza, žitarica, voća i povrća trebalo determinirati i registrirati za sjemensku proizvodnju zbog genetske različitosti i adaptabilnosti našem području. Zbog toga je želja tog OPG-a i sljedeći korak upis u Upisnik proizvođača sjemenarske proizvodnje. Podnijeli su zahtjev Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i sada čekaju odgovor.


Komentari članka

Vezani članci

Prvih 50 kg prodali u Rijeci, danas imaju 5000 grmova: Haskap prodaju diljem Hrvatske

01.06.2026.

Na majčinoj djedovini u Podravskoj Subotici, Branimir Juranić podignuo je vrhunski nasad sibirskih borovnica. No, bez podrške roditelja Ljubice i Tomislava, te čitave obitelji, nemoguće bi bilo postići ovakav uspjeh. Danas je to umjetničko djelo na skoro

Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

31.05.2026.

Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini

Pulski OPG osvojio tri zlatne medalje na vodećem europskom natjecanju

31.05.2026.

Kuhinje južne Istre žive od istarskog pršuta sušenog na buri i hobotnice na buzaru izvučene svježe iz mora, dok konobe pulske starogradske jezgre od ulova rade supu Istrijanu prije nego što navečer dođe gosti. OPG LJUTISTRA, craft chili kuhinja iz okolice

Nakon 12 godina u bankarstvu, Maja se vratila na Velebit i posvetila se razvoju obiteljskog domaćinstva - Uplift

28.05.2026.

Radne navike Maja Božinović stekla je vrlo rano. Odrasla je u obitelji u kojoj se poduzetništvo živjelo svakodnevno i u kojoj su svi članovi, pa tako i djeca, sudjelovali u obiteljskom poslu. Budući da se njezina obitelj bavila turizmom i ugostiteljstvom,

Traže jasna pravila: „Ne može restoran s dva reda vinograda nositi oznaku agroturizma”

28.05.2026.

Treba, upozoravaju, sagledati i regionalne specifičnosti: agroturizam u Istri nije isti kao agroturizam u Baranji

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk