Baranjski lovni turizam donosi zemlji milijune

Kada milijarder Roman Abramovič boravi na jugu Hrvatske, svi to znaju, jer je njegova skupocjena jahta nadaleko prepoznatljiva. No na istoku Hrvatske postoji oaza koju posjećuju također vrlo imućne osobe iz cijeloga svijeta.

Velika je razlika u tome što je u njoj odmor potpuno drukčijeg tipa, bez jahte ili prepoznatljivih i nadaleko vidljivih obilježja. Sve se događa u velikoj diskreciji, bez fotografa, kamera i medija. Naime, gosti iz cijeloga svijeta, manje ili više imućni, vrlo rado dolaze u Baranju i sa zadovoljstvom svake godine ostavljaju milijune kuna - zbog lova. O detaljima vrlo uspješnog lovnog turizma na području Baranje u javnosti se relativno malo zna. S vremena na vrijeme procure priče o tome da u lov u, primjerice, poznatom tikveškom lovištu, koje se službeno naziva Državno lovište Podunavlje-Podravlje, dolaze bogati menadžeri i vlasnici velikih svjetskih kompanija, kao i članovi plemićkih obitelji, iz gotovo cijelog svijeta.

Vijest koju smo nedavno čuli - da je u rujnu ove godine lovac iz jedne europske zemlje u tikveškom lovištu imao rekordan ulov, do sada nezabilježen na ovim prostorima, potaknula nas je da napravimo priču o lovnom turizmu koji se razvija u okrilju Hrvatskih šuma. Domaćin nam je bio Vlado Jumić, voditelj Uprave šuma Podružnice Osijek.
Rekorderi

- Točno je, naši su gosti, pojednostavljeno rečeno, oni koji užitak lova mogu platiti. A lov i usluga koju nudimo svakako su vrhunski. Za nas je lov važan gospodarski resurs. Gosti koji nam dolaze uglavnom su iz inozemstva, iz Francuske, Austrije, Njemačke, Italije, Saudijske Arabije, SAD-a... Domaćih nema mnogo - priča nam Jumić. Dok smo obilazili tikveško lovište, koje je u svijetu na glasu kao vrlo bogato, objašnjavao je kako je diskrecija gostima koji dolaze uživati u lovnom turizmu jako važna i da se zbog toga mnogi rado i vraćaju u Baranju.

U lovačkoj kući Zlatna greda, koju smo posjetili, bili su gosti iz jedne sjevernoeuropske zemlje. Detalji koje smo čuli o njihovu dolasku mnogo govore o kakvim je gostima riječ. Stigli su s dva manja privatna zrakoplova u osječku zračnu luku u pratnji svojih kuhara i kompletne posluge. Ondje ih je čekao minibus koji ih je dovezao do lovačke kuće. Proveli su u Baranji nekoliko dana uživajući u prirodi i lovu i uredno sve to platili. Detalji nam naravno nisu poznati, ali prema cjenicima Hrvatskih šuma, ovisno što su ulovili, taj je izlet goste trebao stajao oko milijun kuna.

Tikveško lovište ima tradiciju lova još od početka 18. stoljeća, kada su u njemu lovili austrougarski plemići, pa kroz povijest članovi kraljevskih obitelji, kao i politička klika i gosti koje je dovodio Josip Broz Tito.

Titov bliski suradnik Stane Dolanc ustrijelio je u Baranji 1980. jelena kapitalca koji je sve donedavno bio rekorder, jer mu je rogovlje ocijenjeno s 245 CIC točaka (CIC - Conseil International de la Chasse, ili Međunarodni savjet za lovstvo, nap.a.). I danas je izloženo u lovačkoj kući Monjoroš. Taj je rekord srušen u rujnu ove godine, kada je inozemni gost u komercijalnom lovu ustrijelio jelena običnog u vrijednosti 253,26 CIC točaka. Za taj je ulov platio 364 tisuće kuna.

- Čak 80 tisuća kuna iznosi samo PDV za taj ulov. Godišnje u državni proračun UŠP Osijek od lova i odstrjela uplati samo poreza u vrijednosti od oko 1,5 milijuna kuna - kaže Jumić. Kolika je važnost lovnog turizma za UŠP Osijek, može se vidjeti po činjenici da taj oblik prihoda doseže i deset posto ukupnog prihoda UŠP-a Osijek.

UŠP Osijek gospodari trima lovištima. Osim lovišta Podunavlje-Podravlje, tu su još lovište Breznica i Mlinac kod Đakova. U tim lovištima nalaze se lovačke kuće Monjoroš, Zlatna greda, Ćošak šume i Kondrić te kuća za odmor Jarčevac. One su sa svojim smještajnim kapacitetima (ukupno 67 kreveta) najvažniji objekti u pružanju ugostiteljskih usluga. Gosti, koji stižu individualno ili u organizaciji neke lovne turističke agencije, mogu birati što žele: noćenje, noćenje s doručkom, polupansion ili puni pansion. Ne treba naglašavati da dobar dio gastronomske ponude čine specijaliteti od mesa divljači.

Najviši standardi

Najviši standard smještaja nudi se u Zlatnoj gredi, gdje se nalazi 16 odlično opremljenih soba s ukupno 31 krevetom. Gosti osim u lovu često uživaju i u drugoj turističkoj ponudi. Jumić ističe kako u Hrvatskim šumama imaju odličnu suradnju s Parkom prirode Kopački rit, a posebice s Eko centrom Zlatna Greda.

- Goste upućujemo u Eko centar, gdje odlaze u adrenalinski park ili za njih biva organizirana vožnja kanuima. Rado posjećuju Kopački rit, koji obilaze brodom i turističkim vlakićem. Gostima organiziramo i posjete Osijeku, Đakovu... Osim toga, u Baranji surađujemo s brojnim lokalnim OPG-ovima, od kojih kupujemo povrće, voće, namirnice za pripremu hrane i različite specijalitete koje serviramo gostima. Ovo je kompleksan posao koji donosi korist cijeloj Baranji - zaključuje Jumić.

Oduševljeni našim vinima

Zanimljive su i priče što ih otkrivaju djelatnici Hrvatskih šuma koji su u izravnom kontaktu s gostima. Većini tih gostiju Hrvatska je velika nepoznanica. Mnogi poznaju hrvatsku obalu, ali ne i ostatak zemlje. “U pravilu su pozitivno iznenađeni i oduševljeni Baranjom, jelima i našim vinima. Općenito je kod nas vinska potrošnja na visokoj razini. To su ljudi koji itekako poznaju vina Francuske, Španjolske i Italije, a mi im poslužujemo vina naših vinarija. Istina, nerijetko se toče i izuzetno skupa inozemna vina ili šampanjci. Nama je, naravno, drago kada pokažu da im se sviđaju naša vina. Često ih i kupuju u baranjskim vinarijama. A svakako smo zadovoljni kada nam se zbog svega u konačnici ti gosti vraćaju”, kaže Zoran Vorkapić iz Komercijalnog odjela, zadužen za ugostiteljstvo i turizam.

DOBRO GOSPODARENJE STANIŠTEM

Vlado Jumić svjestan je da će uvijek biti onih koji su protiv lova i općenito ubijanja životinja. No čovjek se, kaže, previše upleo u prirodne procese i kada bi se sada povukao, nastao bi kaos. Krupna divljač nema prirodne predatore. Kada bi se čovjek maknuo iz, recimo, lovišta u Baranji, životinje bi se razmnožile, došlo bi do uništavanja staništa, divljač bi bila gladna, pojavljivale bi se bolesti, uginuća i dugotrajna agonija. “Zbog toga je važno dobro gospodarenje lovištem, što je naziv za gospodarenje populacijama divljači i staništem. Podizanjem kvalitete života pojedine populacije (hranidbena baza, mjesto za okot i podizanje mladih i dr.) djelujemo i na parametre populacije, vitalnost i produktivnost. Naši zaposlenici cijele godine vode o tome brigu, bilo da je riječ o planiranju radova, nabavi hrane, praćenju populacije, radovima u staništu bilo o plasmanu na tržište lovnog turizma. Ni jedna od tih aktivnosti ne bi se smjela zanemariti, jer je u konačnici riječ o bogatstvu koje treba mudro i stručno koristiti. Dakle, i lov je kontroliran tako da se ne naruše prirodni odnosi lovca, divljači i staništa”, kaže Jumić.

LOVCU PRIPADA SAMO TROFEJ

UŠP Osijek u svoja tri lovišta, ovisno o kalendaru i rasporedu lovidbe i lovostaje, u ponudi ima pojedinačni lov mužjaka srne, jelena i vepra te skupni lov na divlje svinje, kaže Jumić. Objašnjava kako je uz svakog gosta u lovu stalno i pratitelj, koji jedini može odobriti odstrjel. Ističe kako sve mora biti strogo kontrolirano. Lovac ima pravo dobiti trofej lovine, nakon što plati ono što je ustrijelio, a meso divljači ostaje HŠ-u i završava u prodaji.

Ugostiteljska ponuda i za građane

Ugostiteljska ponuda razvijena u lovačkim kućama nije namijenjena samo lovcima nego i svim građanima. U Hrvatskim šumama sve je više i promiču nudeći svoje lovačke kuće, uz prethodnu najavu, za organizaciju različitih svečanosti, team buildinga, obiteljskih okupljanja itd. U ponudi su i posebni jelovnici s jelima od mesa divljači. Cijene su pristupačne, od 75 kuna naviše po osobi.