Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Velj 2012

Čak 30% više oglasa za rad u inozemstvu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Čak 30% više oglasa za rad u inozemstvu

Privučeni ponudama o kojima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, sve više visokobrazovanih Hrvata prihvaća unosne poslove koji im se nude u zemljama Europske unije, ali i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Kataru. Samo na portalu MojPosao lani je objavljeno 348 natječaja koji su se ticali radnih mjesta u inozemstvu, što je u usporedbi s prethodnom godinom čak 31 posto više.

Očito je da zemlje razvijenog i rastućega gospodarstva sve više traže školovanu radnu snagu, i to onu određenog profila. Više od pola oglasa ticalo se EU-ovih zemalja, najviše Njemačke i Austrije, dok se izvan EU-a najviše natječaja ticalo rada u dalekim zemljama - u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, odnosno u tamošnjim glavnim gradovima Dubaiju i Dohi. Riječ je o zemljama koje su svoje veliko bogatstvo stekle na nafti i potom ga nadograđivale razvojem turizma, ali i IT-sektora. Kako doznajemo od Petre Rulek, asistentice u marketingu i odnosima s javnošću portala MojPosao, strani su poslodavci lani najviše tražili školovane programere, inženjere i elektroinstalatere. Najviše se radnika tražilo za sektor strojarstva i brodogradnje, zatim za djelatnost IT i telekomunikacija, te za sektor elektrotehnike. Činjenica da nam u svijet odlaze školovani inženjeri strojarstva i brodogradnje trebala bi duboko zabrinuti sve one koji upravo promišljaju put k restrukturiranju domaćih brodogradilišta kako ona već sutra ne bi ostala bez stručnjaka. I dok brodograđevni sektor razvija sve veći broj zemalja, okrećući se sofisticiranim i izvoznim proizvodima, u Hrvatskoj se još premišlja o tome kojim putem oživjeti nacionalnu brodogradnju, odnosno hoće li se nastaviti sa započetim procesom privatizacije ili neće. Faktor vremena i u ovom se slučaju pokazuje kao otegotna okolnost koja pridonosi produbljavanju krize, ali i odljevu stručnih kadrova u čemu se nesumljivo krije velika opasnost koju su na svojoj koži već osjetile brojne zemlje Europe. Zanimljivo je da su inozemni poslodavci, unatoč svjetskoj krizi i recesiji koja još vlada u pojedinim zemljama, čak 75 posto ukupnog broja traženih radnika zapošljavali za neodređeno radno vrijeme, odnosno za stalno. U čak su se 43 posto oglasa tražili zaposlenici s visokom stručnom spremom.

Dakle, najškolovaniji su bili ujedno i najtraženija radnja snaga, a slijedili su ih sa 16 posto djelatnici s višom stručnom spremom te oni sa srednjom koji su činili 18 postotni udjel u ukupnom broju objavljenih oglasa. Najnovija kretanja na tržištu radne snage koje je odavno izbrisalo granice govore kako napredna tehnologija i orijentacija na gospodarski razvoj brzorastućih gospodarskih djelatnosti, iziskuju potražnju za obrazovanim kadrovima. Hrvatska, nesumnjivo ulaže značajna sredstva u obrazovni sektor, međutim iz godine u godinu sve je više školovanog kadra »zarobljeno« na Zavodima za zapošljavanje, jer ga gospodarski ali i drugi sektori trebaju »na kapaljku«. Obrazovani stručnjaci koji sebi ne mogu dopustiti dugu evidenciju u takvim institucijama odlučuju se na prihvaćanje posla u inozemstvu. Kad im se ponude kvalitetni poslovi i odlični uvjeti o kakvima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, bez mnogo predomišljanja odlaze u svijet. Za Hrvatsku bi trebao biti upozoravajući podatak da razvijene zemlje svijeta sve više traže »gotovog« stručnjaka, onog koji ne samo da u džepu ima diplomu traženog fakulteta nego i višegodišnje radno iskustvo. Do prije godinu dana inozemni poslodavci uvjetovali su radni staž prosječne duljine od 2,11 godina, a unazad godinu dana poslodavci od kandidata traže čak 3,8 godina radnog iskustva. Dakle, žele stručnjaka koji je spreman odmah započeti posao, a ne početnika kojem ipak treba neko vrijeme za dodatnu edukaciju i, uvjetovano time, dodatni trošak. Hrvatska tako ostaje ne samo bez školovanih kadrova nego i stručnjaka u najboljem stvaralačkom razdoblju, kada domaćem poslodavcu mogu najviše dati. Inozemni poslodavci tako bez mnogo truda dolaze do obrazovanih stručnjaka s radnim iskustvom pa ne čudi da uz posao nude druge povoljne uvjete, od smještaja do raznih povlastica.

Osim radnog iskustva koji je trenutačno najtraženiji uvjet za rad u inozemstvu, poslodavci, doznajemo, od kandidata traže poznavanje stranih jezika što je kao uvjet sadržavalo čak 85 posto objavljenih oglasa. Najtraženiji jezik bio je, očekivano engleski čije se poznavanje tražilo u 83 posto oglasa. Slijedi njemački jezik kojeg je u različitim stupnjevima poznavanja uključivalo 18 posto oglasa.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

23.02.2026.

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

ChatGPT uvodi oglase: Jeste pripremili budžete?

19.02.2026.

Nastojeći podići prihode, AI pionir OpenAI spreman je staviti na kocku povjerenje koje korisnici trenutno imaju u njegov popularni alat i uvesti oglase. Ispitali smo pripremaju li se već budžeti u našim agencijama i što stručnjaci kažu o novom kanalu

Tri četvrtine zaposlenih očekuje božićnicu, prosječno 464 eura

10.12.2025.

Oovogodišnja očekivanja radnika nešto su umjerenija nego prethodnih godina, tj. očekivanja se polako usklađuju s realnošću

"Vedran Mornar: Umjetna inteligencija nije stvarna inteligencija

02.12.2025.

Danas se, kao uvijek kada je u pitanju nova tehnologija, uistinu mnogo očekuje od umjetne inteligencije. Sada smo na vrhuncu napuhanih očekivanja

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk