Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ruj 2022

Dokle je ovo došao kilogram soli!? Evo kako u Stonu opravdavaju enormnu skupoću: ‘Četveročlana obitelj mjesečno potroši kilo. Ova je prava, ekološka...‘

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Stanislav Soldo  

Dokle je ovo došao kilogram soli!? Evo kako u Stonu opravdavaju enormnu skupoću: ‘Četveročlana obitelj mjesečno potroši kilo. Ova je prava, ekološka...‘

Hrvati vole slanu hranu. Soli se sve, i ono što treba i što ne treba. A hoće li prestati soliti ili barem presoljavati ako cijene soli krenu gore? Kad sve poskupi i cijene odlete u nebo, ljudi prvo počinju štedjeti na hrani. Svaka se kuna okrene po nekoliko puta prije negoli se potroši.

U sveopćoj poplavi poskupljenja i cijene soli su otišle gore. Unatrag godinu ili dvije cijena kilograma jodirane soli bila je oko pet kuna, a sada je taj iznos gotovo 7 kuna. Razlika je od trgovca do trgovca, ali i od proizvođača do proizvođača soli.

Tako, primjerice, paška sol u dućanima košta 6,99 kuna, dok je stonska sol skuplja i košta oko 12 kuna. Međutim, zanimljivo je napomenuti da se stonska sol prodaje izravno u solani te u nekoliko privatnih trgovina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji jer soli nema dovoljno da bi se distribuirala kroz trgovačke lance diljem Hrvatske.

KVALITETA SE PLAĆA
- Kod nas u solani je cijena kilograma soli 12 kuna. Toliko je i u trgovinama u kojima se prodaje. Možda je nešto skuplja na otocima - ističe vlasnik Stonske solane Sveto Pejić.

Ovoga ljeta u solskim bazenima je proizvedeno 350 tona konzumne soli i 2,5 tona kvalitetnog solnog cvijeta koji se ne prodaje po trgovinama već isključivo u solani ili Vili Koruna u Stonu.

Pejić smatra da cijena od 12 kuna za kilogram nije previsoka te da je dostupna svima onima koji vole okus stonske soli.

- Jedna četveročlana obitelj mjesečno potroši kilogram soli. Pa zar je dvanaest kuna previše izdvojiti za kupnju - pita se Pejić, koji ima velike planove sa stonskom solanom. Nakon temeljite rekonstrukcije i popločavanja bazena kamenom (sada je na dnu asfalt), što će garantirati visoku čistoću soli, solana bi mogla proizvesti i do četiri tisuće tona kvalitetne soli, koja bi tada možda bila i jeftinija za krajnjeg potrošača.

A ovako kada se proizvode manje količine uz isključivo primjenu ručnog rada, i cijena mora biti veća. Stoga on smatra da razlika od četiri, pet kuna za kilogram stonske u usporedbi s nekom drugom soli nije apsurdna jer je stonska sol kvalitetnija i bolja.

- Nije svaka sol ista. Stonska sol, zbog tradicionalnog načina proizvodnje nema gorčinu i potpuno je ekološki proizvod, bez štetnih aditiva, koji se dodaju kako sol ne bi upila vlagu - pojašnjava nam Pejić i dodaje da građani Hrvatske na godišnjoj razini potroše oko 60 tisuća tona soli, dok tri domaće solane u dobrim godinama mogu proizvesti 15 do 20 tisuća tona soli. Dakle, većina se uvozi, a to vam ne piše na deklaracijama u trgovinama.

Sol koja se uvozi je oprana i centrifugirana i sušena na 650 stupnjeva, čime je izgubila sve minerale dok stonska ima 75 različitih minerala - reći će on.

NEMA LOGIKE
Kad se sol pobere s bazena, vagonima se transportira u skladište. Vitlom se podiže do potkrovlja skladišta, koje ima kamene zidove obložene drvom. Sol se iz potkrovlja cijedi i suši sasvim prirodno te svakodnevno miješa i ručno okreće. Na taj način ona gubi svojstvo upijanja tekućine. Kad se potpuno osuši, ona je sipka, bez ikakvih aditiva i neće se skameniti. Upravo zbog takvog načina proizvodnje je i skuplja - pojašnjava nam Pejić.

- Potrošači su regulatori tržišta. Ako kupuju prodavat će se, ako ne kupuju neće se prodavati. Treba prije strahovati od visokih cijena jer sad ima pokazatelja da ljudi ne mogu kupovati, pa su smanjili kupovanje - kaže Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.

Za nju je razlika u cijeni soli od pet kuna apsurdna.

Posebno jer se radi o dućanima na dubrovačkom području u neposrednoj blizini solane u Stonu.

- Ako ima logike u transportu i cijenama, ova što se s Paga dovozi do Dubrovnika bi trebala biti skuplja nego sol iz Stona koju bismo mogli donijeti na leđima - zaključila je Knežević.


Komentari članka

Vezani članci

Paška sol: Antička tehnologija proizvodnje trajat će još tisućljećima

05.08.2025.

Predstavlja nastariji primjer kontinuirane proizvodnje na industrijskoj ljestvici u Hrvatskoj, čak i ako se za njen početak uzme 999. godina

Na Pelješcu se i ove godine očekuje odlična sezona

02.05.2025.

S izgradnjom Pelješkog mosta, Ston i ostala mjesta na poluotoku Pelješcu sve su primamljivija posjetiteljima. I ove se godine očekuje odlučna sezona, a preduvjet za to je i sve veći broj smještajnih jedinica te ulaganja u infrastrukturu.

Berba soli na nesnosnoj vrućini, a godina rekordna

10.08.2022.

Dugotrajna suša donijela je korist hrvatskim solanama, posebno Ninskoj u kojoj se sol proizvodi isključivo uz pomoć sunca i vjetra. Berba je počela ranije, a ovo bi trebala biti rekordna godina.

Kako smo napravili projekt koji je dobio sredstva iz fondova EU

25.01.2016.

Vođenje projekta koji se sufinancira iz Europskih fondova kompleksno je te je bitno shvatiti da njegova provedba počinje od ...

Solana Nin - jedina solana na Jadranu s ekocertifikatom

17.12.2015.

BIO OZNAKA

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk