Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Ruj 2020

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

Dronovi koji nagledaju usjeve, roboti koji pomažu u berbi voća i povrća i žetvi na polju počeli su sve više biti svakodnevica, a hoće li oni uskoro zamijeniti radnike ili je ipak on nenadmašiv, vrijeme će pokazati.

U slučaju poljoprivrede, neki istraživači, poduzetnici i političari smatraju da su učinci umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija toliko veliki da potiču tzv. četvrtu poljoprivredu revoluciju. Jedni od njih su i profesori David Rose i Charlotte Anne Chivers čiji je rad na tu temu objavio The conversation.

Kako je sve krenulo?
Prva revolucija započela je prije oko 12.000 godina kada su se ljudi tek počeli baviti poljoprivredom. U svojim vrtovima i poljima uzgajali su kulture za koje nekada nisu znali ni ime, a stoku su držali većinom vani na otvorenom ili u prostorijama u kojima su i oni prebivali.

Druga se odnosila na reorganizaciju zemljišta, a uslijedila je završetkom feudalizma u Europi negdje od 17. stoljeća. Treća, također svima poznata kao zelena revolucija bila je uvođenje kemijskih gnojiva, pesticida i novih visokorodnih sorti usjeva. Danas se za neke smatra kako su zdravstveno upitni za čovjeka i okoliš.

I evo, ova buduća, četvrta, slično kao i industrijska odnosi se na uvođenje nove tehnologije - inteligentnih strojeva.

"Takvi pametni roboti mogli bi se koristiti za uzgoj i žetvu, uklanjanje korova, mužnju krava, a dronovi koje sve više viđamo već nam sada pomažu u prepoznavanju bolesti na biljkama, detektiraju štetnika i slično. Također, ostale tehnologije specifične za proizvodnju hrane uključuju nove vrste uređivanja gena kako bi se mogle napraviti sorte otporne na bolesti i koje daju veće prinose", pojašnjava u radu Rose podsjetivši da je tu i meso uzgojeno u laboratoriju.

Naglašava da ovakav način proizvodnje zahtijeva veće financijske napore, ali u drugu ruku smanjuju onečišćenje okoliša i udio stakleničkih plinova.

Brojne inovacije završile neslavno
Istraživanjem su profesori otkrili kako su farmeri u Ujedinjenom Kraljevstvu optimistični prema novoj revoluciji te da smatraju kako je nova razina strojeva ključna za rješavanje izazova u ovom sektoru.

Međutim, i prethodne su tehnologije također dočekane s pozitivnim stavom, a dosta njih je završilo neslavno poput genetski modificiranih usjeva i insekticida dihlor-difenil-trihloretan poznatim još i kao DDT.

Dobar primjer je i robotizirana mužnja krava. U našem istraživanju poljoprivrednik nam je rekao da je upotreba robota poboljšala ravnotežu između radnog i privatnog života i omogućila radniku s invaliditetom na farmi da izbjegava njemu nezgodne zadatke. No, s druge strane, stvorili su i drugačiju vrstu stresa zbog prekomjernog preopterećenja informacijama i percepcije da se podaci trebaju pratiti 24/7“, ističe Chivers.

Nije za svačiji džep
Također, profesori smatraju kako koristi od ove revolucije neće imati svi te da one neće biti baš za svačiji džep. Većina novih izuma je jako skupa, a svima je poznato kako si mali farmeri čak ne mogu priuštiti ni novi traktor, a ne nešto veće.

Nacionalni savez poljoprivrednika (NFU) tvrdi da bi nova tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere, dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje.

Treba podsjetiti i kako Europska unija svojim instrumentom NextGeneration uvelike računa na digitalizaciju sektora.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Kako hrvatski znanstvenik pretvara istraživanje u uspješan biznis

16.07.2026.

Davor Šakić razvija tehnologiju koja analizu seli iz laboratorija u proizvodni pogon, za projekt je već dobio europski Seal of Excellence, a krajem srpnja odlazi u New York

Čak 13 hrvatskih tehnoloških tvrtki među 500 najbrže rastućih u EMEA

13.07.2026.

Deloitteova ljestvica potvrđuje rast domaćeg tehnološkog sektora, a na popisu su Orqa, Aircash, Monri Payments, Farseer i drugi

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk