Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Pro 2010

Domaći konditori povećali izvoz za 9,6 posto

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Domaći konditori povećali izvoz za 9,6 posto

Hrvatska konditorska industrija poznata je i prepoznata u svijetu, a domaći proizvodi prodaju se na svim kontinentima. Najviše proizvoda izvozimo u zemlje regije, ali značajan dio odlazi i na tržište EU-a i SAD-a. Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da je u prvih 10 mjeseci ove godine iz Hrvatske izvezeno čokolada i proizvoda koji sadrže kakao u ukupnoj vrijednosti 44,9 milijuna dolara, što je povećanje od 1,2 milijuna dolara u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. U isto vrijeme tih je proizvoda uvezeno u vrijednosti 62,2 milijuna dolara te je uvoz povećan za gotovo milijun dolara u odnosu na prvih 10 mjeseci 2009. godine.

Posljednji dostupni podaci govore i da je 2009. u 14 domaćih kompanija koje proizvode čokoladne, kakao i bombonske proizvode radilo oko 3900 osoba, a ukupni prihodi kompanija iznosili su 1,3 milijarde kuna. Stipan Bilić, predsjednik Udruženja konditorske industrije pri HGK-u, ističe da je konditorska industrija sve do početka ljeta povećavala proizvodnju za više od dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od ljeta, pak, bilježi se stagnacija porasta domaće proizvodnje, pa je u prvih devet mjeseci proizvodnja porasla za samo 0,6 posto. Međutim, to povećanje ostvareno je na račun izvoza, jer je izvoz povećan u devet mjeseci ove godine za 9,6 posto, a domaća prodaja smanjena je za 4,2 posto. Domaće tržište je raslo, jer je u tom vremenu povećan uvoz za 11,1 posto, te se računa da je na domaćem tržištu prodano 5,6 posto više konditorskih proizvoda nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Na domaćem tržištu domaća prodaja ima udjel 32,8 posto, a uvozni proizvodi 73,2 posto. Bilić ističe da je domaća konditorska industrija izvezla više od 23.000 tona svojih proizvoda u devet mjeseci ove godine, a na domaćem tržištu prodala je 21.000 tona, te je tako jedina na svijetu koja više prodaje na vanjskom nego na domaćem tržištu.

Smatra da za planetarno jačanje domaće konditorske industrije nemamo dovoljno kapitala te da je svako jačanje prodaje na svjetskom tržištu plod napora upravo same industrije. Dodaje da prodaja raste i rast će na regionalnom tržištu, no značajniji porast bio bi moguć tek uz neke eksterne poticaje, koji za sada ne postoje. Kada govori o troškovima osnovnih sirovina u toj industriji (primjerice - šećer, brašno, mlijeko u prahu, mlijeko i mliječni proizvodi), kaže da oni u ukupnim troškovima sudjeluju sa 63,5 posto, dok, na primjer, u njemačkoj konditorskoj industriji sudjeluju sa 69,8 posto. To znači da je domaća industrija prisiljena kupovati jeftinije sirovine. »Međutim, troškovi financiranja, troškovi koji se daju trgovini i troškovi fiskalnih i parafiskalnih davanja kod nas čine 36,5 posto ukupnih troškova, a u Njemačkoj 30,2 posto ukupnih troškova«, napominje Bilić. Kaže i da domaća konditorska industrija troši oko 35.000 tona šećera, 25.000 tona brašna, 2000 tona mlijeka u prahu, 2000 tona maslaca te više od 4000 tona biljnih masnoća, a u poljoprivrednoj proizvodnji i u primarnoj prehrambenoj industriji za proizvodnju tih sirovina zaposleno je najmanje 6000 radnika.

Za buduće planove, ali i mogućnosti upitali smo i neke od najjačih domaćih proizvođača. Tako, na primjer, u Kanditu više od 60 posto svoje ukupne prodaje ostvaruju na inozemnim tržištima. Od ukupno izvezenih konditorskih proizvoda u prvih 11 mjeseci ove godine, čak 75 posto odnosi se na izvoz u zemlje bivše Jugoslavije, a ostatak na tržište EU-a. Potencijale za povećanje izvoza najviše postoje na tržištu Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije. U Kanditu imaju ukupno 381 zaposlenika, ne planiraju nova zapošljavanja, ali planiraju s istim ili manjim brojem radnika povećati proizvodnju uz tehnološka poboljšanja. Uz postojeća tržišta, u idućoj godini planiraju proširiti poslovanje na nova tržišta, gdje brendovi iz domaće konditorske industrije još nikada nisu bili prisutni. Napominju da sa završetkom poslovnog i vlasničkog povezivanja s osječkim Žitom započinju zajedničko osvajanje tržišnog udjela i u Hrvatskoj i u inozemstvu. U Krašu kažu da su, unatoč nestimulativnoj monetarnoj politici i izuzetno niskom tečaju dolara, na prekomorskim tržištima tijekom 2009. povećali izvoz za 34 posto, a nastavak tog trenda prisutan je i ove godine.

Odgovor Kraša na recesiju je kontinuirana prilagodba situaciji na način sustavnog plasmana novih i inoviranih proizvoda na tržište koji su lani sudjelovali sa sedam posto u ukupnom prihodu kompanije. Sljedeće godine obilježavaju 100 godina postojanja tijekom kojih se ta kompanija razvila u najvećeg proizvođača konditorskih proizvoda u jugoistočnoj Europi. U Zvečevu ove godine imaju razloga za zadovoljstvo, jer osim što su na tržište plasirali nove proizvode, u Hrvatskoj bilježe i povećanje prodaje za 23 posto te imaju povećanje prihoda 18 posto u odnosu na lani. Iduće će godine na tržište plasirati potpuno nove konditorske, ali i alkoholne proizvode, na koje će se ujedno staviti i fokus proizvodnje, jer upravo taj segment ima najveći potencijal rasta.

Zahvaljujući halal i košer certifikatima, koje imaju od svibnja ove godine, smatraju da imaju dobre mogućnosti za širenje na tržišta najbogatijih arapskih zemalja. Inače, čokolade izvoze u Sjevernu Ameriku, Novi Zeland, Austriju, Njemačku, Kanadu, Australiju, Mađarsku, Švicarsku i Jordan te u sve zemlje bivše Jugoslavije. Vjeruju da će ulazak u EU također otvoriti nova vrata i tržišta, a zahvaljujući njihovim proizvodnim kapacitetima od 10.000 tona čokolada godišnje vjeruju da mogu biti snažna konkurencija svim europskim proizvođačima čokolade.


Komentari članka

Vezani članci

Kraš kupio kompleks u Zaprešiću

03.06.2026.

Kraš je sa španjolskom kompanijom ROCA potpisao ugovor o kupnji zemljišta površine oko 200 tisuća četvornih metara, s postojećim industrijskim kapacitetima na području Zaprešića, kao potencijalne nove lokacije buduće proizvodnje, izvijestio je Kraš u pone

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Gordan Kolak proglašen je krovnim Vizionarom godine

17.05.2026.

Ovogodišnji Vizionari po kategorijama su Mate Uzinić, Nikola Kapraljević i Tomislav Car, Gordan Kolak, Dani Černi te Igor Bezinović

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk