Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Stu 2020

Edis Felić: Hrana iz robnih zaliha drugih zemalja ne bi smjela u naše dućane

Izvor: www.lider.media · Autor: Edis Felić  

Edis Felić: Hrana iz robnih zaliha drugih zemalja ne bi smjela u naše dućane

HPK je nedavno upozorio na uvoz jeftinih prehrambenih artikala, istaknuvši posebno one iz robnih zaliha drugih zemalja. Za razliku od robe koja je pojeftinila zbog okolnosti na koje se nije moglo utjecati, za takvu se robu to ne može reći

Nedavno je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila na nastavak nepoštovanja Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama od strane trgovačkih lanaca optužujući ih da uvoze robu jeftiniju od proizvodne cijene. Najavila je da će prijavljivati tu robu, ali mene je malo zaintrigiralo to što se uvozi i roba iz robnih rezervi drugih zemalja članica EU.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović poručio je da im je namjera imenovati 'trgovačke lance koji u vrijeme kad hrvatska roba dolazi na tržište kupuju jeftine proizvode (a često i iz robnih rezervi drugih zemalja) te ih plasiraju po nižim cijenama s ciljem stjecanja profita, a na štetu domaće proizvodnje i potrošača'. Dalje još traži da 'hrvatski proizvodi budu bolje označeni i vidljivi, a ne da se u trgovini nude proizvodi među kojima je mnogo i onih koje uvoznici kupuju na rasprodajama na globalnom tržištu i to kao zalihe iz robnih rezervi drugih zemalja, koje tako prazne svoja skladišta. Takva sumnjiva roba dolazi na naše tržište, a samo smo u proteklih nekoliko tjedana imali niz povlačenja uvoznog mesa koje nije bilo zdravstveno ispravno, koje su pojedini trgovci i uvoznici prodavali našim potrošačima po cijenama koje su ispod svake realne proizvođačke cijene'.

Možda se može nešto učiniti
Pitate li Vladu, reći će da se tu ništa ne može učiniti jer bi svaka intervencija bila narušavanje tržišne utakmice u kojoj svi imaju jednake šanse. Međutim, kad je u pitanju roba iz robnih zaliha, ne bih se baš složio s tim. Uzmimo primjer skladištenja mlijeka u skladištima proizvođača mlijeka. Kako smo nedavno pisali u Lideru, zalihe su se zbog pandemije i krize na tržištu gomilale, ali tako je bilo svima, pa su veće količine iz drugih zemalja EU mogle biti uvezene u Hrvatsku, čime se konkuriralo našim proizvođačima.

Slična je priča i s afričkom svinjskom kugom koja se pojavila u Njemačkoj, zbog čega su Kinezi zabranili uvoz svinjetine iz te zemlje, što znači da su se viškovi plasirali i u Hrvatsku. Zbog toga uvozna roba može biti jeftinija u odnosu na domaću, čak i ispod proizvođačke cijene, i po mome mišljenju tu bi država mogla uvesti, ako ne mjere zabrane, a onda poticajne mjere za domaće proizvođače. Ali kad je u pitanju prodaja robe iz robnih zaliha, to mi se čini već nekako logičniji razlog za državnu intervenciju. Naime, roba iz robnih zaliha skladištena je zato što je tako odlučila država (i što je sasvim u redu), ali za razliku od izazvanih kriza na koje se nije moglo utjecati, ovdje je riječ o državnoj odluci (sasvim ispravnoj), ali koja za posljedicu ima robu koja, iako je zdravstveno ispravna, nije svježa (kako mi reče naš ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić) i istječe joj rok te se mora prodati čak i ispod cijene.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Rast maloprodaje usporava, slijedi borba za učinkovitost

16.07.2026.

Čelnik Studenca Michał Seńczuk kaže da će prednost donositi logistika, podaci, asortiman i učinkovitost mreže, a ne samo nova otvaranja

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk