Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2011

Građani oročili 10 milijardi kuna više nego lani

Izvor: www.limun.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Građani oročili 10 milijardi kuna više nego lani

Prema agregiranom statističkom izvješću koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB), potkraj rujna ukupni štedni depoziti građana dosegli su 158,8 milijardi kuna i bili su za oko 10 milijardi kuna viši nego lani u isto vrijeme. Od ukupnih depozita na kraju rujna, 125,1 milijarda kuna odnosi se na oročenu štednju, 18,9 milijardi na štedne uloge, te 14,8 milijardi na depozite na žiro i tekućim računima. Sama oročena štednja krajem rujna ove godine bila je 9,5 milijardi kuna viša nego lani u istom mjesecu. Posljednjih 18 godina štednja je u Hrvatskoj povećana čak 33 puta, pokazalo je istraživanje Zagrebačke banke. Građani su skloniji stranoj valuti, iako banke sve više potiču i kunsku štednju. Više od 55 posto građana preferira štednju, a manji dio ulaže u investicijske i mirovinske fondove te osiguranja.

Štednji u prilog ide i činjenica da država jamči za iznose do 400.000 kuna, pa je državnim jamstvom pokriveno 90 posto svih štednih uloga. Zahvaljujući brzom rastu štednje, u Hrvatskoj je znatno viši iznos bankovnog depozita po stanovniku nego u ostalim tranzicijskim zemljama. Više bankovne depozite per capita imaju samo Česi, istaknuto je u analizi. S druge strane, depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske i u nešto manjoj mjeri Španjolske) još uvijek višestruko nadmašuju razinu štednje po stanovniku u Hrvatskoj. No, razlike se ipak postupno smanjuju. Prema podacima HNB-a, potkraj rujna krediti stanovništvu iznosili su 121,7 milijardi kuna i bili su za oko 800 milijuna manji nego u kolovozu te za oko 2,1 milijardu kuna veći nego na kraju rujna 2010.

Gledajući strukturu, manje je stambenih i hipotekarnih te kredita za kupnju vozila i po kreditnim karticama, dok su povećani tzv. ostali krediti oni nenamjenski, potrošački i okvirni. Među ukupnim kreditima stanovništvu, najveći dio otpada na stambene (58,4 milijarde kuna) i ostale kredite (51,4 milijarde kuna). Ukupni krediti dosegnuli su 276,2 milijarde, dok su mjesec prije iznosili 275,8 milijardi kuna. Povećani su i krediti trgovačkim društvima. Krediti državnim trgovačkim društvima povećali su se za oko 250 milijuna, a ostalima za oko 300 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu riječ je o povećanju od oko 6,9 milijardi kuna. Analitičari su već više puta isticali da rast kredita poduzećima tijekom prošle i ove godine ostaje značajan. Očekuje se nastavak takvog trenda do kraja ove, ali i tijekom 2012. godine.


Komentari članka

Vezani članci

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke