Hrvatska će nakon izbora dobiti pet EU-regija

Županije, kako su sad ustrojene, ne mogu povlačiti sredstva iz kohezijskih fondova EU-a, pa bi Hrvatska, odmah nakon izbora, trebala ustrojiti pet novih EU-regija: Grad Zagreb, Sjeverozapadna Hrvatska, Primorska Hrvatska, Dalmacija i Slavonija, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić na prvoj konferenciji regionalnog razvoja u Šibeniku.

Nakon uspostave triju statističkih regija - Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Panonska Hrvatska - pokazalo se, kaže Pankretić, da Zagreb previše odskače u regiji Sjeverozapadna Hrvatska, što zaustavlja dotok europskog novca prema manje razvijenom dijelu te regije. Naime, ta regija zaostaje 25 posto za prosječnom razvijenosti EU-a, dok Jadranska Hrvatska zaostaje 50 posto, a Panonska Hrvatska (Slavonija) čak 70 posto za prosječnom razvijenosti zemalja EU-a. Procjena je da bi bez pomoći sredstava iz EU-fondova, a dosad je alocirano ukupno 292 milijuna eura za regionalni razvoj zemlje, Hrvatska sama mogla nadoknaditi ovaj zaostatak za petnaestak godina. Pankretić ističe da bi posljednji popis stanovništva mogao biti dobar pokazatelj za određivanje novog ustroja. Postojeći osnovni kriterij za izdvajanje neke regije je 800.000 stanovnika. Uz to, navodi, važna je i tradicija, ali i samoodržanje neke regije, posebno što se tiče povlačenja sredstava iz Unijinih fondova. Europska unija traži kapacitete, jer velike projekte ne mogu provoditi županije zatvorene u svoje okvire, naglašava Pankretić. Sličan problem imala je i Poljska, koja je najuspješnija zemlja u EU što se tiče povlačenja sredstava iz fondova. U prve tri godine članstva u EU, Poljska nije imala jake regije (sad ih ima 16), nego je taj složeni posao obavljalo pedesetak vojvodstava, što odgovara našem ustroju po županijama. Dakle, tek je po uspostavi jakih regija, kojih je trebalo biti samo 12, Poljska uspjela privući sredstva iz EU-a. Riječ je o 67,8 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Imamo priliku učiti od najboljih, kaže Pankretić, dodajući da je i Poljska na početku bila loš učenik. Od 2004. do 2006. povukla je oko 14 milijardi eura.

No, za takvo nešto nužna je inicijativa »odozdo prema gore«. Općine, objašnjava Pankretić, ne mogu opstati ako se ne mogu samofinancirati, ali i tu može biti razlika. Primjerice, u Francuskoj ima jedinica lokalne samouprave koje nemaju profesionalne načelnike. Uglavnom, Pankretić smatra da je ključno, nakon što je jedan model potrošen, u raspravu o budućem teritorijalnom ustroju zemlje uključiti struku - od HAZU-a, koji je još prošle godine otvorio ovu temu, pa do gradova i općina. Na ruku regionalnom razvoju ide i nova regionalna politika u EU, koja će u Unijinu proračunu za iduću godinu dobiti 41 posto sredstava, a poljoprivreda 40 posto. Dakle, prvi put će regionalni razvoj biti jači od poljoprivrede. Uz to, kaže Pankretić, u nekim zemljama EU-a već sada je dio nadležnosti Ministarstva financija prešao u nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja. Ministar smatra da Hrvatska ima dovoljno kadrova za povlačenje sredstva iz fondova EU-a, ali da su oni previše raspršeni, posebno što se tiče županijskih razvojnih agencija koje se bave svim i svačim. Uz to, kaže, imamo previše institucija koje moraju opravdati razlog svoga postojanja, pa bespotrebno rade neke poslove koji se mogu puno učinkovitije riješiti na jednome mjestu. Naravno, općinama i gradovima ostali bi manji projekti koji se također mogu financirati iz EU-fondova.

Naš cilj, naglašava Pankretić, mora biti učinkovita i efikasna administracija na razini regija bez koje se ne može poslovati s EU-fondovima, jer sve mora biti obavljeno na transparentan način. Sad je na terenu situacija takva da se konzultantske usluge što se tiče participiranja u EU-fondovima, protiv kojih je Poljska bila izričito, »masno« naplaćuju. A to se može obaviti i samostalno, ako se povede malo više računa o troškovima i provede vremena na internetu, gdje se može dobiti uvid u poslovanje s Unijinim fondovima. Državni zavod za statistiku uputio je Vladi prije sedam godina prijedlog podjele Hrvatske na pet statističkih regija, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnatelj Zavoda Marijan Gredelj. Prema njegovim riječima, taj je prijedlog - ocijenjen u Zavodu kao najbolji od 13 - prošao Vladu, no Banski su dvori zbog političke osjetljivosti tog pitanja konačnu riječ prepustiti Saboru. Prihvate li zastupnici prijedlog Zavoda, Hrvatska bi u iduću godinu zakoračila s pet statističkih regija skrojenih prema standardima Europske unije. Projekt će se dijelom financirati sredstvima Cardsa, programa tehničke pomoći eurokracije zemljama »zapadnog Balkana«.

Prema Gredeljevim riječima, prijedlog Zavoda je podjela zemlje na pet zemljopisno određenih regija. Pritom su se predlagači vodili osnovnim kriterijima koje postavlja Bruxelles. Prvi je veličina regija koje bi u prosjeku trebale imati 800.000 stanovnika, dok se drugi odnosi na kontinuitet teritorija. U Zavodu su vodili računa i o specifičnostima Hrvatske, kaže Gredelj. Nije pritom htio precizirati teritorijalni obuhvat pojedinih regija.