Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Srp 2009

Hrvatske robote izrađene u Dok-ingu koriste američka vojska i ruska vlada

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Hrvatske robote izrađene u Dok-ingu koriste američka vojska i ruska vlada

Zagrebačka tvrtka Dok-ing odličan je primjer kako sanacija ratnih posljedica može biti prilika za stvaranje svjetski poznatog brenda i izgradnju globalno poznate i priznate kompanije utemeljene na inovativnosti. Tvrtka je osnovana ratne 1992. godine. Osnovni razlog za pokretanje proizvodnje Dok-ingovih strojeva za razminiranje bio je problem s minama u Hrvatskoj, želja da se domaćim pirotehničarima olakša posao i ne izlaže ih se dodatnoj opasnosti u ionako opasnom poslu. Ta je činjenica determinirala i sadašnji slogan tvrtke - "Ne šalji čovjeka da radi posao stroja".

Zagađenost minama
"Isprva se proizvodni program Dok-inga temeljio na proizvodnji robota za specijalne svrhe, a kasnije smo započeli s proizvodnjom robotskih strojeva za razminiranje", kazao je za Poslovni dnevnik Vjekoslav Majetić, osnivač i direktor tvrtke Dok-ing. Zagađenost minama tako je tvrtki poslužila da u realnim uvjetima ispita kvalitetu svojih proizvoda i po potrebi ih usavrši. Na taj je način dobivena izvrsna referenca prije izlaska na međunarodna tržišta. Vjekoslav Majetić po struci je inženjer prometa, a prije rata radio je u špediciji Jugotransporta.

Danas, 17 godina od osnutka, njegova Dok-ing Grupa broji oko 200 zaposlenika i sastoji se od Dok-ing Proizvodnje - jednog od vodećih proizvođača daljinski upravljanih strojeva za razminiranje, vatrogasnih robotskih vozila i posebne opreme za rudarstvo - te tvrtke za humanitarno razminiranje Dok-ing Demining osnovane 2004. godine. Dijelovi Grupe su i tvrtke-kćeri Dok-ing Africa u Južnoafričkoj Republici i Dok-ing America u SAD-u. "Dok-ing Proizvodnja ima 96 zaposlenih, a oko 40 posto zaposlenika fakultetski je obrazovano. Ove smo godine zaposlili 15 novih radnika, većinom inženjera i za sada ne namjeravamo zapošljavati još ljudi. Koliko mi je poznato, moji su radnici prilično zadovoljni, a imaju i najvišu plaću u metaloprerađivačkom sektoru u Zagrebu, koja nikada nije kasnila", rekao je Majetić opisujući profil svoje tvrtke. "Mogu reći da je prošla poslovna godina bila dobra, a nadam se da će takva biti i ova. Prihod koji smo ostvarili prošle godine popeo se do 80 milijuna kuna, a svake smo godine rasli za otprilike 40 posto. Ove godine najvažniji su nam poslovi ugovorenih 11 plus 9 strojeva za razminiranje za američku vojsku te 8 strojeva za australsku vojsku. Ukupna vrijednost tih dvaju ugovora je 20 milijuna eura, a rok isporuke do sredine 2010. godine. Zahvaljujući tim ugovorima zaposlili smo i nekoliko podizvođača", ističe Majetić.

Razvoj projekta
Osim što je na vodećem mjestu u tvrtki, Majetić je zaslužan i za razvoj proizvoda. "Ja sam nositelj i koordinator konstrukcije strojeva, a pomažu mi i dva inženjerska razvojna tima koji su sastavni dio tvrtke. Sam razvoj stroja prilično je skup, oko milijun eura po razvojnoj jedinici", tvrdi Majetić napomenuvši važnost suradnje s MORH-om u razvoju programa za razminiranje. "Ministarstvo obrane je naš prvi kupac i najvažnija referenca bez koje ne bi mogli ostvariti izvozne poslove koje smo sami realizirali. Mogu reći da s MORH-om imamo vrlo dobre odnose, ali nam oni ne mogu pomoći u osvajanju novih tržišta jer to nije njihov posao. Postojali su neki planovi da se naši strojevi koriste u državama u kojima naši vojnici sudjeluju u mirovnim operacijama", otkriva Majetić. "Do sada smo izvezli oko stotinjak strojeva i svi naši proizvodi ostvarili su uspjeh, ali bih ipak posebno istaknuo stroj za razminiranje MV-4 koji je postao svjetski brand, izvezen je u 24 zemlje, a koristi ga i američka vojska. Do sada smo napravili i nekoliko inačica tog stroja", ističe Majetić. Osim HCR-a, MV-4 uspješno je testirao i Švedski centar za razminiranje (SWEDEC). Uz već spomenuti MV-4, Dok-ing proizvodi i veći stroj MV-10. Unatoč referencama, vrata članica NATO-a do sada su bila čvrsto zatvorena, pa bi ulazak Hrvatske u NATO takvu situaciju trebao promijeniti.

"Iako certifikat ISO 9001 imamo od 1994. godine, a NATO-ov certifikat od 2007., imali smo prilično problema prilikom izlaska na tržišta zemalja-članica NATO-a. Vjerujem da će sada izvoz ići mnogo lakše", smatra Majetić.Osim strojeva za razminiranje, proizvodni program čine i vatrogasni roboti Jelka-4 i veća Jelka-10 čiji je razvoj, uz financijsku pomoć ruske vlade, započeo 2007. godine. "Proizveli smo dva primjerka koji su sada u Rusiji na testiranju. Iz financijskih je razloga neizvjesno hoće li doći do proizvodnje većeg broja tih strojeva. Međutim, sada razvijamo novu vrstu hibridnih vatrogasnih strojeva za druga tržišta", kazao je Majetić. Treći segment proizvodnog programa čine niskoprofilni rudarski dozeri, a prvi od njih, MVD, razvijen je po južnoafričkoj narudžbi.

Modernizacija proizvodnje
Financiranje daljnjeg razvoja i modernizacije proizvodnje općenito je veliki je problem Dok-inga, kazao je Majetić, a ulaganje u Dok-ingov pogon na Žitnjaku od izuzetne je važnosti jer trenutno ručni rad ima veliki udjel u proizvodnji. "Poslovne banke zbog svoje politike nisu zainteresirane za davanje kredita osim ako ne založite nekretnine pod hipoteku. Jedino nam HBOR izlazi u susret, a pomoću jednog njihovog kredita kupili smo stroj za lasersko rezanje. Ukoliko ne nađemo investitora, domaćeg ili stranog, koji je spreman uložiti u modernizaciju i proširenje proizvodnje uz prihvatljive uvjete ulaska u vlasničku strukturu, mnogi naši prototipovi ostat će samo na tome. Nije nemoguće da se za kredite odlučim obratiti i bankama u inozemstvu", zaključuje Vjekoslav Majetić.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Pantheon AI i HOPS u studenom očekuju potpisivanje ugovora o priključenju na mrežu

30.10.2026.

Predstavnici Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) te investitora u podatkovni centar Pantheon AI u Topuskom najavili su na panelu sajma Green Energy Fair da očekuju u studenom potpisivanje ugovora o priključenju na elektroenergetsku prijenosnu m

Cilj je imati dvadeset Wandijinih lokacija u sljedeće dvije-tri godine

26.10.2026.

U projekt koji se temelji na VR-u bračni je par uložio je 700-tinjak tisuća eura, pokusni projekt mogao bi se uskoro proširiti izvan RH

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Hrvatska tehnologija i američka proizvodnja: Orqa Pentagonu prodaje dronove za zatvorene prostore

15.10.2026.

Američka kompanija osječke Orqe osigurala je ugovor od 38 milijuna dolara s Ministarstvom obrane SAD-a za masovnu proizvodnju naprednih dronova za zatvorene prostore

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk