Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2009

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji!

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji, odnosno loša poljoprivredna politika, koja je seljake naučila da ne moraju raditi, nego da samo čekaju poticaje. Velika je krivnja za takvo stanje i na samim seljacima, koji su kao grlom u jagode ulazili u megalomanske projekte i kredite te se sada ne snalaze i propadaju, kaže Stanislav Senkić, koji zajedno sa svojim zetom, Ivanom Nemetom, vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Svetom Đurđu nedaleko od Donjeg Miholjca. Bave se, za sada vrlo uspješno, tovom svinja za poznatog kupca i obrađuju 50 hektara vlastite zemlje.

Nema života na čistom ratarenju
Senkić napominje da je ova godina za hrvatski agrar u cjelini jedna od najtežih od kako se aktivno bavi poljoprivredom, što je već oko 30 godina.
- Smatram da je dosadašnja poljoprivredna politika vođena u krivom smjeru. Htjelo se, naime, nabrzinu od hrvatskog seljaka napraviti američkog farmera, a da je hrvatski seljak ostao hrvatski seljak, da kao, primjerice, austrijski obrađuje 18 - 20 hektara poljoprivrednog zemljišta i drži do 40 grla stoke, odnosno da se bavi i ratarskom i stočarskom proizvodnjom, do ovoga sigurno ne bi došlo. Ovako je stočarska proizvodnja u Hrvatskoj uništena jer su mnogi željeli i još uvijek žele živjeti isključivo na čistom ratarenju, što nije moguće. To mogu američki i australski farmeri, a ne hrvatski seljaci - kaže Senkić. Napominje kako, nažalost, ne vidi izlaz iz ovakvog stanja hrvatskog agrara, dapače smatra kako je ovo početak kraja hrvatskog seljaštva, koje će dokrajčiti Europska unija sa svojom papirologijom i poljoprivrednim proizvodima koje će plasirati. Senkić kaže da je stanje trenutačno najteže u mljekarstvu, a smatra da slično čeka i hrvatske svinjogojce.

Senkić i Nemet trenutačno su jedni od rijetkih poljoprivrednika koji još uvijek, kako kažu, nemaju razloga za kuknjavu, jer od poljoprivrede dobro žive, čak i u ovo vrijeme recesije. Priča još više dobiva na težini jer se bave proizvodnjom svinja, koja je, po mnogima, u Hrvatskoj pred potpunim slomom, a dodatna je zanimljivost, kako smo čuli prigodom posjeta njihovom imanju, što je Senkićev zet Ivan Nemet gradsko dijete i prije se nikad nije bavio poljoprivredom.

Bolje u svome nego u tuđem
- Živio sam s roditeljima koji su oboje radili u državnoj službi u Donjem Miholjcu. I sam sam radio u državnoj službi na carinskom terminalu, potom u tvrtki koja se bavila postavljanjem satelitskih antena, a radio sam i u Trogiru. Međutim, moram reći da mi je ovaj posao bolji i zanimljiviji a smatram i da je bolje i ugodnije raditi u svom nego u tuđem domu - kaže Nemet.

A na imanju Senkićevih pazi se i da svinje imaju udoban život, tako im cijeli dan u svinjcu svira ozbiljna glazba, koja ih, kako nam kažu, oslobađa stresa, svinje su zdravije i daju kvalitetnije meso. Njihovo se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sastoji od nove farme svinja, sagrađene 2006. godine, premda Senkić kaže da više voli reći - od malo većeg svinjca, jer se ne smatra farmerom, nego hrvatskim seljakom.
- Ukupna vrijednost investicije nije pretjerano velika, iznosila je oko 300.000 kuna, pri čemu smo iskoristili mogućnost povrata 25 posto cjelokupnog iznosa prema modelu kapitalnih ulaganja. Riječ je zapravo o gradnji tovilišta na duboku stelju, što zahtijeva puno više rada.

Poticaji, ako dođu - dobro dođu
Dio farme u kojem držimo krmače sagradili smo još 2002. vlastitim sredstvima, kaže Senkić i napominje da obiteljsko gospodarstvo ne misle više širiti, jedino ga planiraju stalno modernizirati. Obojica, i Senkić i Nemet, naglašavaju da, za razliku od mnogih, o poticajima ne razmišljaju. - Mi se ne bavimo poljoprivredom radi poticaja, mi se isključivo brinemo kako svoju proizvodnju unaprijediti. U sustavu smo PDV-a, plaćamo sve obveze uredno, imamo i za svoje plaće, i za repromaterijal. Pripremili smo se za jesensku sjetvu, mineralno gnojivo smo, primjerice, platili kešom, a poticaji, ako dođu, dobro dođu - kažu Senkić i Nemet, uz napomenu da ove jeseni misle posijati oko 10 ha ječma i 14-15 hektara pšenice, međutim zbog izrazite suše u polju još ništa ne mogu raditi.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk