HUB: Kamate će pasti kad se smanji državna potrošnja

Kamatne stope u Hrvatskoj u proteklih godinu dana i dalje se kreću unutar intervala eurozone, a prvenstveno ih određuje narasla premija rizika, stoji u najnovijoj analizi kamatnih stopa Hrvatske udruge banaka.

HUB naglašava da premije rizika i sistemski rizik, koji su prvenstveno povezani s velikom državnom potrošnjom kao i s činjenicom da Hrvatska nije članica EU i EMU, ograničavaju mogućnost da smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke.

HUB-ova analiza najbolji je odgovor "apelima" Vlade na banke da smanje kamate. Posljednji takav je Damira Polančeca od 25. svibnja: "Apeliram na vodeće hrvatske banke da smanje kamate za gospodarstvo, jer ako je ovo godina krize za realni sektor, onda je neprihvatljivo i potpuno u neskladu s prilikama da banke bilježe rekordne dobiti".

Država, a ne banke, kriva je za visoke kamate, dokazala je najnovija opširna analiza HUB-a.

Zbog tog sistemskog rizika, kamatne su stope na kratkoročne kredite poduzećima, nakon dugoročne konvergencije, tijekom ove krize izašle izvan intervala Eurozone. HUB-ova analiza zaključuje kako se kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima s rokom dospijeća do 5 godina kreću oko gornje granice stopa u zemljama eurozone, no kod velikih dugoročnih kredita stope su ipak veće, zbog većeg rizika hrvatskog korporativnog sektora.

Ta razlika koja se kreće oko 1 postotnog boda, ima trajan karakter i ne treba je povezivati s ovom krizom, tvrdi se u analizi HUB-a. Razlika se objašnjava dugoročnim rizikom hrvatskog korporativnog sektora i zemlje u cjelini.

Stoga je, zaključuje se, najbolji način borbe za smanjenje kamatnih stopa eliminacija svih oblika rizika kroz provedbu reformi, što brži ulazak Hrvatske u EU i EMU i – prvenstveno, kroz fiskalnu konsolidaciju.

U zemljama Europske unije bankovne su se stope smanjivale, a u Hrvatskoj su rasle zbog povećane premije rizika, no kamatne stope na dugoročne potrošačke kredite kreću se unutar intervala Eurozone zahvaljujući razmjernoj visini ovih kamatnih stopa u južnoj Europi, posebno u Portugalu.

U Portugalu se, naime, kamate na potrošačke kredite kreću oko 13,3 posto, dok su najniže (ispod šest posto) u Njemačkoj.

Jednako su se tako i kamatne stope na stambene kredite kod hrvatskih banaka uspjele zadržati u okviru intervala Eurozone. Za to su također zaslužne relativno visoke kamatne stopa na stambene kredite, prvenstveno u Sloveniji a potom i u ostalim južnoeuropskim državama, stoji u najnovijoj analizi HUB-a.

U HUB-u naglašavaju da je zanimljiva činjenica da su u Hrvatskoj kamate na stambene kredite niže od onih u Sloveniji, s obzirom na to da je premija rizika u Sloveniji puno niža nego u Hrvatskoj. Banke su, navodi se, uspjele poništiti učinke rizika koji se reflektiraju u kretanju i visini spreada na državne obveznice. No, stambeni krediti u Hrvatskoj početkom su godine (u veljači) plasirani po kamatnoj stopi nižoj od cijene sredstava.