Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2016

'Industrija gejminga zapošljava tisuću ljudi, a država je ignorira'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

'Industrija gejminga zapošljava tisuću ljudi, a država je ignorira'

Prije pet godina na zagrebačkom Velesajmu pokrenut je Reboot Infogamer, skroman sajam posvećen videoigrama. Danas je Infogamer treći najveći sajam videoigara i gejminga u Europi, a produkcijom ne zaostaje ni za najboljim svjetskim - američkim sajmovima. Gejmeri s ovih prostora videoigre shvaćaju vrlo ozbiljno, fanatični su, govori za tportal idejni začetnik i direktor sajma Damir Đurović. Koliko je gejming potentna industrija, govori i činjenica da je u hrvatskim razvojnim studijima zaposleno oko tisuću ljudi. Predani dizajneri stvaraju, prodaju i izvoze igre, naravno, sve bez ikakve podrške države koja se kune u znanje, digitalizaciju i nove tehnologije

Kada ste i kako došli na ideju da organizirate gejmerski sajam?
Prije 22 godine, na Info sajmu na Velesajmu postajala je jedna dvoranica u kojoj se održavao Infogamer. To je bilo na nekih 800 kvadrata, ja sam u to vrijeme bio u redakciji Hackera i tada je to bio spektakl. Nakon toga, kroz godine bilo je pokušaja oživljenja tog projekta, međutim to nikada nije zaživjelo. Prije pet godina Velesajam je oživljavao info sajam kada su nas kontaktirali da zajednički napravimo gejmerski sajam. Tada je to krenulo, ali nažalost dio Info je propao pa smo mi krenuli u novi projekt – događaj za gejmere. U pet godina iz malog smo sajma prerasli u treći najveći u Europi.

Što se promijenilo od lanjskog Infogamera?
Imamo dvoranu više, 40 novih izlagača, više od 200 uređaja, imamo više od stotinu uređaja za virtualnu stvarnost, a produkcija je na svim razinama puno ozbiljnija. Imamo hrpetinu svjetskih premijera, na to smo najviše ponosni. Veliki igrači do sada su uglavnom izbjegavali premijere na regionalnim sajmovima, no i to smo uspjeli promijeniti.

Zašto je takav sajam zaživio baš u Zagrebu – Kako ste potukli konkurenciju iz Njemačke, Velike Britanije?
Glavna nam je prednost to što su ljudi u ovim krajevima, kada je gejming u pitanju, praktični fanatični. To im je način života, to im je hobi, predani su, troše iznad svojih mogućnosti. Priušte si stvari koje si realno ne bi mogli priuštiti. Drugi važan faktor je to što smo dvadeset godina radili u raznim medijima u kojima smo stekli važne kontakte u čitavoj svjetskoj gejmerskoj industriji. Potegli smo veze i korak po korak internacionalizirali sajam. Velika podrška bili su i regionalni razvojni timovi. Prije pet godina bilo ih je samo par, a danas ih je samo u Hrvatskoj 40. Na našoj je strani uvijek bila i jako dobra medijska praćenost. Smiješno nam je to što se neki mediji i nakon pet godina još čude kako je sve to uspjelo.

Koliko ljudi stoji iz sajma?
Osnovni tim čini deset ljudi, no kada krene produkcijska faza, dva tjedna prije početka sajma, angažiramo još stotinjak ljudi. Dio tih ljudi su naši, dio su volonteri s kojima surađujemo preko dvije udruge.

Koliki prihod u prosjek sajam ostvari?
Oko milijun i pol kuna. Velesajam nam je partner i on uzima veći dio kolača pa je dosta izazovno pokriti sve troškove. Oni su nevjerojatno visoki jer tehnička infrastruktura ne postoji. Svake godine imamo spektakularnu internetsku vezu, praktički postavljamo internet za jedan mali grad. Kad sajam završi, to se sve trga i sprema za drugu godinu.

Kakvi su planovi u idućim godina, kako će Reboot Infogamer izgledati za pet godina?
Ove ćemo godine imati 75.000 posjetitelja. Trećina naših gostiju su stranci, na to smo posebno ponosni. Plan s Velesajmom je taj da sajam prebacimo u zaseban termin, da se više ne preklapamo s Interliberom. To bi olakšalo život logistički. Iduće godine sajam bi se mogao održavati malo kasnije i na većem prostoru. Želimo još internacionalizacije, još više stranih posjetitelja i još bolju produkciju. Doduše, kod produkcije nema puno prostora za napredak jer nijedan svjetski gejming sajam ne izgleda bolje od ovog. Dobro bi nam došla pomoć Grada Zagreba jer dovedemo tisuće stranih turista koji su tu smješteni – to je klasičan ekonomski kotač.

Je li vam država nudila pomoć?
Nikada. Nismo je ni tražili. Nije nas nazvao nitko ni iz jednog ministarstva, ponajprije iz Ministarstva turizma kojem bi to trebao biti glavni fokus. Razgovarali smo s Turističkom zajednicom grada Zagreba, oni su pokazali sluh. Ne žalimo se jer nas država ne podržava, ali ako netko bude imao sluha, pomoć će nam dobro doći.

Kako izgleda hrvatska industrija videoigara?
Prije pet godina u Hrvatskoj je bilo osam razvojnih studija koji su bili znatno manji nego danas. Danas ih je četrdeset u i njima radi između 800 i 1.000 ljudi. Neki od tih studija nevjerojatno su uspješni. Croteam s igrom Serious Sam globalno je poznat, prodao je desetke milijuna kopija igre. Tu je i Nanobit, Little Green Man, Gamepires, Lion Game Lion koji je privukao stranu investiciju od osam milijuna dolara i niz drugih.

Hrvatska je dakle regionalni lider u industriji gejminga?
Mi smo najprepoznatljiviji, imamo najjače brendove. Srbija ima dvostruko više studija u kojima radi oko 3.000 ljudi. Oni su izuzetno maštoviti i inovativni. U društvu lidera smo definitivno. Hrvatska zaostaje po podršci industriji. Sve naprednije države ih izdašno pomažu, pogotovo kroz porezne olakšice ili povrate poreza. Norvežani, Finci, Šveđani i Britanci otišli su najdalje u tim poticajima jer su svjesni da su videoigre gotovo stopostotni izvoz i biznis s jako visokom maržom.

Koliko je gejming globalno težak?
Oko sto milijardi dolara. Kao filmska i glazbena industrija zajedno.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

Kolaps na tržištu memorije doveo do rasta cijena DDR2 modula

03.07.2026.

Zahvaljujući snažnom razvoju umjetne inteligencije, cijene računalnih komponenti u posljednjih nekoliko mjeseci značajno su porasle. Prvenstveno govorimo o RAM-u, VRAM-u i HBM memoriji za specijalizirane akceleratore. DDR5 i GDDR7 memorija doživjele su oz

SK Hynix po prvi put prestigao Samsung i postao najvrjednija tvrtka u Južnoj Koreji

23.06.2026.

Uspjeh SK Hynixa posebno je značajan s obzirom na to da su prije dvadesetak godina bili u ozbiljnim financijskim problemima

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk