Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ou 2021

Ivan Jelušić (Orqa): Prosjek godina naših zaposlenika, koji je 26, može biti kritičan za dugoročni razvoj

Izvor: www.lider.media · Autor: Kata Pranić  

Ivan Jelušić (Orqa): Prosjek godina naših zaposlenika, koji je 26, može biti kritičan za dugoročni razvoj

Deset milijuna kuna investicije od mađarskog fonda rizičnog kapitala Day One Capital osječki startup Orqa, koji proizvodi najbolje naočale za upravljanje bespilotnim letjelicama na svijetu i čija je trenutačna vrijednost veća od 100 milijuna kuna, iskoristit će za povećanje tima, radni kapital u proizvodnji, globalni razvoj poslovanja i složenijih rješenja i sustava s većom dodanom vrijednosti. Ivan Jelušić, operativni direktor i jedan od osnivača Orqe, najavljuje da će sve to utjecati i na višestruko povećanje prihoda.

Startup Orqa za samo tri godine poslovanja postigao je vrijednost veću od 100 milijuna kuna. Kako se to dogodilo?

- Ne postoji jednostavan odgovor i formula koji bi objasnili što smo postigli u zadnje tri godine a kulminiralo je posljednjom investicijom i valuacijom od 100 milijuna kuna. S druge strane, one tehnološke, postavili smo ambiciozan cilj u industriji koja je tad bila u nastajanju a danas je gotovo mainstream. Mislim da je to ključ propulzije koja nas gura naprijed u globalnim okvirima.

S koliko je novca Orqa raspolagala kad je osnovana?

- Orqa je od prvog dana poslovno i financijski održiva na način da smo prodavali naše usluge na tržištu, a svaki ostvareni profit reinvestirali u zaposlenike, opremu i rast, odnosno razvoj vlastitih tehnologija. Mi, kao osnivači, u nekoliko smo navrata uložili nešto vlastite ušteđevine u posao, kad neki mjesec ne bismo uprihodili dovoljno da pokrijemo troškove. Zanimljivo je i napomenuti da nas trojica nismo isplatili sebi plaću prve dvije godine jer nismo htjeli usporiti vrlo stabilan rast kompanije. Tek smo prošle godine ostvarili uvjete da sebi isplatimo minimalne plaće, koje smo zatvaranjem ove runde financiranja, napokon, podignuli na prosječnu razinu u ovoj industriji.

Što trenutačna vrijednost startupa znači za daljne poslovanje i pozicioniranje na tržištu te pred investitorima?

- Valuacija o kojoj danas pričamo je usklađena s financijskom i tržišnom vrijednošću tvrtke od sredine prošle godine kad smo krenuli u postupak dokapitalizacije. Vrijednost tvrtke je nepobitna validacija onog što radimo i služi kao pozitivna motivacija zaposlenicima. Važno je istaknuti kako su većina naših zaposlenih, ujedno i dioničari tvrtke što je jedan od razloga zašto uspješno rastemo i imamo minimalnu fluktuaciju ljudi.

Je li kampanja na Kikstarteru pokrenuta u ljeto 2019. kojom ste u samo mjesec dana prikupili više od 364 tisuće eura bila presudna za rast?

- Kickstarter kapmanja je jedna od ključnih točaka našeg rasta i trenutačne pozicije. To je bila prva financijska potvrda tržišta da proizvodi koje stvaramo imaju vrijednost koju smo i sami vidjeli. Dandanas, ta kampanja iz 2019. godine najuspješniji je hrvatski crowdfunding projekt.

Koliko je bilo rizično temeljiti razvoj poslovanja na rezultatima ovakve kampanje?

- Sve u našem poslu je ekstremno rizično i s tim se naučiš živjeti do mjere da taj rizik više ne percipiraš. Mislim da nam je Kickstarter kampanja otklonila puno rizika, poput toga da smo financiranje prve serije proizvodnje napravili iz prihoda od prodaje, a ne prodajom poslovnih udjela. Osim što smo na kampanji prodali više od 2,5 milijuna kuna naših proizvoda u mjesec dana, postali smo izuzetno vidljivi na tehnološkoj sceni, što nam je otvorilo neka nova tržišta, klijente i industrije.

Koliko su ostale investicije bile presudne za rast Orqe?
- Mi smo tek nakon tri godine poslovanja posegnuli za vanjskom investicijom jer je to bio trenutak kad smo osjetili da možemo rasti brže nego što u ovom trenutku možemo financirati. S druge strane, vrlo smo uspješno balansirali bespovratne instrumente financiranja kojima smo financirali razvoj tehnoloških blokova koji su danas okosnica naše tvrtke.

Novi investitor u Orqu je mađarski fond rizičnog kapitala Day One Capitala. Kako će ta investicija utjecati na daljnje poslovanje Orqe i u što ćete uložiti tih deset milijuna kuna?

- Sredstva prikupljena kroz ovu dokapitalizaciju bit će iskorištena za povećanje tima, radni kapital u proizvodnji i globalni razvoj poslovanja koji će nam pomoći oko ostvarivanja uvjeta da kroz sljedećih nekoliko godina svoje inženjerske kapacitete fokusiramo na razvoj složenijih rješenja i sustava s većom dodanom vrijednosti.

Orqu ste osnovali zajedno sa Srđanom Kovačevićem i Vlatkom Matijevićem, a sad u upravu ulazi Csabi Kakosy, bivši mađarski ministar gospodarstva. Tko je većinski vlasnik Orqe?
- Nas trojica osnivača, zajedno s našim zaposlenicima držimo većinu poslovnih udjela u Orqi. Mađarski investitor ima mali udio u našoj poslovnoj strukturi.

Mađari naveliko pletu investicijsku mrežu po Slavoniji i Baranji, što je odraz i povijesnih veza, ali što isto tako ne mora značiti da će se u konačnici najbolje odraziti na gospodarstvo toga kraja. Jesu li Mađari došli u Orqu na poziv ili su nadigrali ostale potencijalne investitore?
- Nisam čuo da mađarski investitori ulažu u tehnološke tvrtke u Slavoniji, poprilično sam siguran da smo mi jedini takav primjer. Ako mislite na ulaganja u građevinske projekte onda to ne možemo staviti u istu rečenicu. S druge strane, tehnologija ne poznaje granice, naciju ili boju kože. Ne mogu zamisliti scenarij gdje se ulaganje u visokotehnološku kompaniju poput Orqe može odraziti negativno na gospodarstvo. Potpuno je prirodno da investitori imaju perimeter ulaganja dvjestotinjak kilometara od svog sjedišta i nadam se da ovo nije njihova posljednja investicija u ovaj sektor i Slavoniju. Day One Capital je fond koji nas prati i čije menadžere poznajemo od Orqinih prvih dana, te je njihovo ulaganje u našu poslovnu strukturu bio prirodan nastavak suradnje.

Čija je zadnja riječ u Orqi kad se radi o razvoju novih tehnologija?

- Zadnju riječ u našoj tvrci ima Srđan, koji je izvršni direktor Orqe ali su i njegove odluke educirane savjetima i razmišljanima ostatka uprave što smatram jedinim ispravnim načinom. Svatko od nas trojice donosi drukčiji pogled na tehnologiju kojom se bavimo, smjer i strategiju, ali smo bez iznimke uvijek pronašli balans zbog kojeg smo, čak i nakon što radimo skupa šest godina, kompaktan i vrlo uspješan tandem.

Kako Orqa primjenjuje ‘Rimčev poučak’ i o čemu se radi?
- Orqa, baš kao i Rimac Automobili ima vrlo sexy proizvod koji je vidljiv i prepoznatljiv. U njihovom slučaju to je hyper sportski automobil, a u našem to su najbolje načale za upravljanje i vožnju bespilotnih letjelica. Međutim, FPV naočale nisu naš poslovni model, nego je to razvoj tehnoloških komponenti koji omogućuju takva iskustva, od posebnih FPV kamera, direktnih radijskih linkova, antena pa do kompleksnih optičkih sustava. Naši se proizvodi i sustavi prodaju u više od 50 zemalja svijeta na tržištima potrošačke elektronike, obrambenog sektora, industrije…

Orqa je među najboljim svjetskim proizvođačima naočala za upravljanje bespilotnim letjelicama. Kako je startup iz Osijeka uspio pobijediti svjetske proizvođače naočala?
- Savršen timing, od prvog dana razvijamo globalni model poslovanja i ono najvažnije, imamo nevjerojatno talentiran tim ljudi koji smo uspjeli okupiti. Naravno, imali smo i puno sreće, ali smo je zaslužili upornošću.

Koliko udjela u tome ima znanje, a koliko entuzijazam osječkih inženjera?
- Orqa radi vrlo egzotične tehnologije za Hrvatsku i okruženje, tako da nam tim nisu činili ‘znalci’ iz određenog područja, nego ‘klikeri’ s kojima smo zajedno rasli. Pet znalaca uvijek bismo mijenjali za jednog ‘klikera’.

Što korisnik Orqinih naočala dobiva u odnosu na one drugih proizvođača?
- Orqa FPV.One prodaje se na pedesetak tržišta diljem svijeta. Naše su naočale mini računalo koje omogućuje funkcionalnosti kakve niti jedno drugo riješenje na tržištu nema, čak niti veliki DJI. Ovdje govorimo o kvaliteti zaslona, ergonomiji izrade, povezivosti s mobilnim uređajima, mogućnošću video stremanja na društvene mreže...

Imate urede u Osijeku i Washingtonu, otvarate novi u Zagrebu što znači i novo zapošljavanje. Koliko Orqa sad ima zaposlenih?
- Trenutačno smo u procesu mini konsolidacije gdje spajamo dvije naše hrvatske tvrtke u jednu kako bismo povećali operativnu i financijsku efikasnost, a ujedno i pripremili teren za naredne poslovne cikluse. Orqa u ovom trenutku ima pedesetak ljudi u timu, od čega je troje u Washingtonu a ostatak u Osijeku. Zagrebački ured će biti dom za do pet novih zaposlenika koji će se baviti razvojem programskog koda za čvrsto sklopovlje.

Koje nove proizvode razvijate?

- Sredinom ove godine lansirat ćemo na tržište nekoliko novih proizvoda. S druge strane, u razvojnom smo ciklusu nekoliko vrlo kompleksnih riješenja za sektor javne sigurnosti i autonomne vožnje koji će na tržište izaći tek za godinu ili dvije. Investicija kojom smo dokapitalizirali tvrku omogućuje nam da se posvetimo razvoju dugoročno održivih projekata i kompleksnijih riješenja.

Je li pandemija koronavirusa poremetila poslovanje?

- Koronavirus je značajno uzdrmala nabavne lance početkom 2020., ali situacija se popravila polovicom godine. Na nas kriza nije negativno utjecala, udvostručili smo broj zaposlenih i prihode.

Koji je najveći izazov pred Orqom i kakvu budućnost priželjkujete?

- Odrastanje iz startupa u scaleup izuzetno je intenzivno razdobolje, pogotovo kad radite s pedesetak ljudi gdje je prosjek godina 26. Smatram da je to najveći izazov koji stoji pred nama i koji može biti kritičan za naš dugoročni razvoj. Vjerujem da ćemo u narednoj godini značajno povećati broj zaposlenih i višestruko povećati prihode.


Komentari članka

Vezani članci

Podravska tvrtka gradi novi pogon i planira nova zapošljavanja

23.07.2026.

Riječ je o tvrtki Dergez iz Podravskih Sesveta kod Đurđevca koja se bavi maloprodajom i pekarstvom. Imaju lanac od 26 trgovina u Podravini te pogon s pekarskim proizvodima.

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Franck planira gradnju novog proizvodno-skladišnog pogona

16.07.2026.

Nakon akvizicije tvornice u BiH kompanija najavljuje novu investiciju, ubrzava digitalizaciju, uvodi AI i nastavlja ulaganja iz vlastitih sredstava

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk