Josip Latki: Bolje raditi na svom gospodarstvu nego ići negdje za minimalac

Petorica braće Latki, jedni su od rijetkih koji se još bave proizvodnjom mlijeka. Na njihovoj farmi dnevno se proizvede oko 300 litara, a ovi čuvari ličke poljoprivrede još 2023. osvojili su nagradu Mliječni Oskar.

Na poljoprivrednom gospodarstvu u Starom Selu kod Otočca, petorica braće Latki složno rade na obiteljskom imanju. Najmlađi brat Ivica je nositelj dok su stariji Milan i Dragan zaposleni na OPG-u, a pomažu im i Zoran te najstariji Josip, naš sugovornik.

S proizvodnjom mlijeka započeli su njihovi roditelji. “Držali su 4-5 krava u gradu gdje imamo kuću. Onda je ’80. godine tata kupio ovo gospodarstvo, ’98. su napravili štalu i tako smo se počeli širiti”, kaže za Lika Club.

OPG je službeno registriran 2003. godine, a danas se primarno bave proizvodnjom mlijeka i teladi. Trenutno imaju 22 krave na mužnji, 11 junica, četiri bika i tri teleta. Osim toga, drže i 30 ovaca, pa tako prodaju i janjce.

Iste te godine obitelj je osvojila nagradu OPG Zlata vrijedan u kategoriji “Mliječni Oskar”. Mlijeko redovito predaju Dukatu. Cijena, kaže Josip, ovisi o kvaliteti, a oni su u samom vrhu. Trenutačno iznosi 48 euro centa po litri, ali realna zarada sve je manja zbog sve viših troškova proizvodnje. Na njihovoj farmi dnevno se proizvede oko 300 litara mlijeka, a prosječna proizvodnja po kravi trenutačno iznosi oko 15 litara.

“Država bi mogla utjecati na cijenu, ali ne utječe”, kaže Josip te upozorava na zabrinjavajući trend pada broja proizvođača mlijeka. “Ovdje u okolici možda ima još pet gospodarstava, znači to vam je na nekih 40-50 kvadratnih kilometara koji se bave tom proizvodnjom".

Proizvodnja mlijeka – najteža grana poljoprivrede
Mladi ljudi, dodaje, gotovo uopće ne pokazuju interes.

“Mislim da je proizvodnja mlijeka najteža grana poljoprivrede. Jedan kiks u čistoći, hranidbi, bilo čemu – ne možeš se tri mjeseca vratiti na staro. Ovako je cijena takva kakva je, a ako padne kvaliteta, odmah ti smanje otkupnu cijenu. A ne smanjuju malo.”

Osim niske otkupne cijene, jedan od glavnih razloga zašto se mladi sve rjeđe odlučuju za mliječno govedarstvo jest i zahtjevnost samog posla, koji traži gotovo potpunu svakodnevnu posvećenost.

“Mi ovdje imamo dobre uvjete, nemamo toliko posla s tim kravama. Ujutro mužnja i one su cijeli dan vani. Ali ljudi koji drže krave na jaslama… Ako želiš da ti je blago čisto, da je higijena na nekom nivou, ti si cijeli dan praktički angažiran. Tako da i oni koji su bili donekle optimisti, i oni su to ugasili”, priča.

Josip primjećuje kako mnogi radije biraju sigurniji i vremenski ograničen posao: “Znam da te plaće nisu bogznašto, ali kad odradiš svojih osam sati, dođeš kući pa legneš. Ne kažem ja da i mi ne možemo odmoriti, ali moraš uvijek biti tu – kad se krava teli, ako je neki problem, ako oboli…”

Cjelodnevni posao
Radni dan na farmi obitelji počinje ranom zorom. “Ustajanje u šest, od sedam do devet je mužnja, hranidba, čišćenje. Kad se pomuze, krave se istjeraju na pašnjak, sve se opere i čeka se popodne. U međuvremenu, sada preko ljeta imamo košnju, proizvodimo pšenicu i kukuruz, uglavnom sve za svoje potrebe. Ne prodajemo ništa, sve one pojedu.”

Braća Latki obrađuju ukupno oko 40 hektara zemlje. Deset u svom vlasništvu, oko 18 hektara u višegodišnjem zakupu, dok ostatak pokrivaju jednogodišnjim ugovorima.

“Sve ovo što je na ugovor na godinu dana, ne možeš tu ništa planirati ni bolje organizirati neku proizvodnju. To se uglavnom koristi za košnju jer pokosiš ono što imaš. A ovo što imamo svoje i u višegodišnjem zakupu, tu sijemo i djetelinu, imamo po četiri-pet otkosa godišnje. Ovako imaš jedan otkos trave i to je to.”

Da se ne slažemo, od ovoga ne bi ništa bilo
Za razliku od mnogih drugih OPG-ova, Latkiji nemaju problema s radnom snagom. Petorica braće posao dijele složno i organizirano. “Dosta smo dobro pokriveni s mehanizacijom i uglavnom se dogovorimo što će tko”, opisuje.

Na pitanje kako je raditi s četvoricom braće, Josip odgovara: “Da se ne slažemo, od ovoga ne bi ništa bilo. Bez problema funkcioniramo.”

Ipak, svjestan je da bi eventualna potreba za vanjskom radnom snagom bila izazov: “Kad bi se dogodila situacija da bismo možda morali tražiti, mislim da bi to bio veliki problem.”

Najskuplja voda u državi
Na pitanje kako se nose s vremenskim ekstremima poput velikih vrućina, Josip objašnjava da su krave većinu dana na otvorenom: “Imaju hladovine, vidjeli ste. One same sebi nađu. Jedino moramo voditi računa da uvijek imaju pitku vodu i ne smije se dogoditi da je nema.”

No upravo voda predstavlja jedan od značajnijih troškova na gospodarstvu jer obitelj Latki koristi isključivo vodu iz vodovoda. “Mi u području grada Otočca plaćamo najskuplju vodu u državi. Čak i preko 4 eura po kubiku.”

Dnevno potroše oko 3 do 3,5 kubika za pranje i ostale potrebe, a mjesečni račun za vodu doseže i do 400 eura.

Samo da Bog da zdravlje
Veliku pomoć u modernizaciji gospodarstva donijela im je mjera iz Programa ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike, kroz koju su dobili 50.000 eura bespovratnih sredstava.

“Kupili smo traktor, plaćen je 31.000 eura. Nije nov, ali zadovoljni smo. Uzeli smo i cisternu, sjetvospremač i balirku za velike rolo bale, platili smo i konzultanta koji nam je odrađivao papire.”

Obitelj razmišlja o daljnjem proširenju gospodarstva i proizvodnje. U planu je i prenamjena postojećeg objekta u gradu, gdje trenutačno drže četiri krave, u mini siranu. “Trenutno nemamo vlastitih sredstava da bismo to sve izrealizirali, ali samo da Bog da zdravlje.”

Sustav poticaja je krivo postavljen
Na pitanje kako potaknuti i zadržati mlade u poljoprivredi, Josip iskreno priznaje da ne zna što bi se konkretno moglo napraviti.

“Po mom osobnom mišljenju, svi ti poticaji – sve je to krivo postavljeno. I to što mi uzimamo na jednogodišnji zakup ili nam ljudi daju - svejedno. Kako god se uzme, uzimaju poticaje sebi, a mi im odrađujemo. Znači, oni praktički ništa ne rade. I svi ovi koji imaju te krave, sustav krava-tele, po mom mišljenju tu se jako malo vodi briga o tim životinjama. U biti potičemo nešto što nema na kraju rezultata.”