Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ou 2022

Kako na tržište s malom seljačkom proizvodnjom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: prof.dr.sc. Ante Kolega  

Kako na tržište s malom seljačkom proizvodnjom

Na svjetsku gospodarsku pozornicu stupilo je globalno poljodjelstvo. Njegova značajka je puno poljoprivrednog tla s mnogo ratila koja troše naftu s golemim troškovima održavanja. Velikim udjelom mineralnih, posebice dušičnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava.

Doduše, postižu se visoki prinosi po jedinici površine, ali slabije kakvoće. Ruši se struktura tla, ostavlja se pustoš i praznina u prostoru. Za ovakvo poljodjelstvo bitno je da se pod svaku cijenu uključi u opću svjetsku ekonomiju rasta.

Hrvatska poljoprivredna struktura sličnija je onoj u Sredozemlju, primjerice u Grčkoj, Italiji, pa i u Austriji. Bolje se okrenuti njihovim vrijednostima i uzorima. Pogrešno je okrupnjivati tlo pod svaku cijenu i velike šumske površine pretvarati u poljoprivredno zemljište.

Moramo očuvati okoliš i tlo. Hrvatska poljodjelska znakovitost znači očuvanje sela, kulture i samobitnosti, za bolju kakvoću i vrjedniju proizvodnju.

Treba li seljak biti poduzetnik? U neku ruku treba, ali on kao proizvođač ima posebno mjesto u društvu. Poduzetnik poduzima proizvodnju i daje uslugu kako bi na tržištu povećao svoju vrijednost. Ulaže ušteđenu ili predujmljenu glavnicu kako bi povećao i iskazao dobit. Izvlači i uzima dobit iz jedne i ulaže ju u drugu djelatnost.

Seljak to ne čini već ljubomorno čuva glavnicu, a svu dobit ulaže natrag u poljodjelstvo. Za razliku od poduzetnika, on jamči očuvanje plodnosti tla i održivost proizvodnje. Seljak se sastoji od svog kućanstva i gospodarstva, vezan je uz proizvodno tlo, traži nasljednika koji će živjeti s gospodarstvom. Teško otuđuje svoju zemlju, koju može samo povećavati. Na to ga sili povećanje proizvodnosti i učinkovitosti, odnosno razvitak znanosti i agrotehnike. Daleko je od pravog poduzetnika.

Bez suvremene države teško da bi preživio. Država ima smisla tek kada podržava seljaka. Ako ga hrabri da izdrži i pomaže mu u poduzetničkom natjecateljstvu. Što bi se dogodilo ako ne bi tako postupala?

Neminovno, nestao bi seljak, a s njime i nacionalne vrijednosti koje ljubomorno čuva, jezik, kulturu i običaje i svoje proizvodne vrijednosti, kao što su proizvodi sa znamkom, proizvodi određenog podneblja, domaće, zdravo... Putničarima, odnosno turistima uskratio bi se doživljaj hrvatske kuhinje preko hrvatskih proizvoda.

Čuvajmo malo poljodjelsko gospodarstvo preko izravne prodaje
Koje prodajne kanale za svoje proizvode koristi sitna proizvodnja? To su primjerice dostava u stan, prodaja iz gospodarskog dvorišta, samoberba, ugovorna proizvodnja, iznajmljivanje proizvodnje, seoska trgovina, gradska trgovina seljačkim proizvodima, točionice, vinske ceste, srdelarske prodajne točke, maslinarske ceste itd. Svi ti oblici prodaje imaju svoje zakonite forme i velike prodajne mogućnosti obiteljske poljodjelske proizvodnje.

Nažalost, u nas su nerazvijeni, premda zakonske mogućnosti postoje. Zanimljivo je da nabrojani izravni prodajni kanali, koje sam spomenuo, za divno čudo postoje, ali u sivoj gospodarskoj zoni. Sivo, crno ili nezakonito izravno tržište silno se razvilo. Umjesto da te gospodarske mogućnosti iskoristimo i privedemo prirodnoj gospodarskoj djelatnosti zakočili smo njihov razvitak, premda su se za vrijeme virusne velepošasti prisilno razvili neki izravni prodajni kanali.

Više sluha za ovaj problem značio bi bolju zaposlenost, više novca poljodjelcima, a potrošačima proizvode bolje kakvoće. Prodaja malih serija kakvonosnih poljodjelskih proizvoda puno je zahtjevnija, nego li prodaja istovrsnih proizvoda krupne proizvodnje.

Mala proizvodnja podrijetlom je uglavnom iz domaćeg kultivara. To su proizvodi određenog kraja, tradicijski proizvodi. Proizvodi koji potječu od izvornih pasmina ili sorata kulturnog bilja. Dobro su prilagođeni podneblju s kemijskim sastojcima ljekovitih svojstava. Služe kao vrijedne sirovine nekim kozmetičkim proizvodima i lijekovima.

Ovi proizvodi koriste tržne prodajne niše spomendara, proizvoda s ljekovitim djelovanjem, koji utječu na zdravlje i ljepotu, dijetnih proizvoda. Proizvodi su to koji put ka tržištu i potrošačima traže preko izravne prodaje i na tom putu preskaču posrednu trgovinu u obliku veleprodaje ili skupe maloprodaje.

Mali proizvođači preko stalnih izložbi i sajmova nalaze sigurnu prodaju. Mnogi gradovi odredili su za to posebna mjesta. To nisu postojeće zelene tržnice, to su štandovi, izložbeni stolovi za kušanje i prodaju uglavnom sezonskih poljodjelskih proizvoda.

Otvoriti takva tržna mjesta puno znači za opstojnost malih poljodjelaca odnosno obiteljskih gospodarstava s malom proizvodnjom.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Ana iz Zadra ima vlastiti restoran i OPG. Uzgaja i kokoši i čak 80 sorti rajčica

01.07.2026.

ANA ANDABAK iz Zadra na Instagramu je postala prepoznatljivo lice domaće poljoprivrede. Iako je po struci inženjerka građevine, danas je mnogi poznaju kao vlasnicu OPG-a na kojem uzgaja više od 80 sorti rajčica, desetke kokoši koje su postale zvijezde nje

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk