Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2024

Koliko vrijedi slama?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Ivan Malić  

Koliko vrijedi slama?

Što ratari dobivaju, a što gube prodajom slame? Cilj ove priče je kvantificirati njenu vrijednost za ratara u modelu u kojem razmišlja o njenoj prodaji.

Vrijeme je žetve, a po poljima se može vidjeti kako većina kombajnera uključuje sječku i ostavlja slamu razbacanu po tlu. Nakon toga će se obradom unijeti u zemlju. Na dijelu polja, posebice kod stočara je u zbojevima i čeka da se završi žetva kako bi se počelo balirati i unositi slamu koja će se koristiti za stelju i/ili za hranidbu stoke.

Iako je svima jasno da je ostavljanje biljnih ostataka u zemlji korisna poljoprivredna praksa, kvantifikacija tih koristi dobrodošla je pomoć u razumijevanju što ratari dobivaju, a što gube prodajom. I posljedično dobivaju li više njenom prodajom, a kupovinom i razbacivanjem stajnjaka?

Što se tiče prinosa pšenične slame, iskustva sa slavonskih polja govore o 2-4 tone/ha. S obzirom da se u zrnu iznese sa polja 6-7-8 tona/ha, ona čini 25-30% ukupne biomase na nekom polju. S tim da ne računam korijenov sustav i prvi dio biljke koji kombajn ne pokosi, taj dio svakako ostaje u zemlji. Slama je biomasa niže nutritivne vrijednosti od zrna pšenice koje u prosjeku ima 75-80% ugljikohidrata, 10-15% proteina, 2% masti. Uglavnom se sastoji od celuloze i vlakana. Ovime hoću reći da nije iznošenje s polja baš takva tragedija s obzirom da se puno više toga iznese kroz zrno pa nitko ne plače za tim kao za iznesenom slamom.

NPK iznesen putem zrna pšenice nekoliko je puta veći
Kao i kad sam radio izračun vrijednosti stajnjaka, i kod nje postoji dio vrijednosti koji je lako izračunati. To je vrijednost N, P, K i ostalih elemenata koju dobijemo razgradnjom u zemlji. Kao i kod stajnjaka, imamo i dio vrijednosti koji je teško izračunati, a to je vrijednost organskog materijala s obzirom na procese u tlu koje pokreće.

Iz podataka koju sam pronašao online uzeo sam da 1 tona prosječno vraća u zemlju 7 kg dušika, 2 kg P205 i 12 kg K20. Usporedbe radi, 1 tona pšenice na prinosu od 2,5 tone/ha slame iznese iz hektara zemlje oko 24 kg dušika, 4 kg fosfora i 25 kg kalija. Ima raznih izvora, nije toliko bitno za priču jer je u svim dostupnim podacima vidljivo da je iznos NPK iznesen putem zrna pšenice nekoliko puta veći nego kod iznošenja slame s polja.

Ako ćemo koristiti logiku izračuna koju sam koristio za izračun vrijednosti stajnjaka, sa sadašnjim cijenama gnojiva ispada da nam je vrijednosti osnovnih NPK nutrijenata u slami oko 20 EUR/toni. Na to treba dodati vrijednost ostalih elemenata bitnih za proizvodnju (magnezij, sumpor...) i vrijednost organske tvari koju je teško kvantificirati.

To znači da ako ostavite žetvene ostatke u tlu, na 2,5 tone slame/hektaru dobivate 17,5 kg dušika, 5 kg fosfora i 30 kg kalija po hektaru. U novcu to iznosi oko 50 EUR vrijednosti NPK gnojiva po hektaru. Za vrijeme vrhunca cijene gnojiva u 2022. taj iznos je bio više nego dvostruko veći. Te godine sam u PPK Valpovu pokušavao prodati je što više jer sam izračunao da kupovinom stajnjaka mogu u konačnici biti u nutritivnoj pozitivi.

Trenutne cijene ne idu u prilog
Tržišna situacija u Hrvatskoj govori da se za slamu koja je na polju u zboju dobiva između 20 i 30 EUR/toni, ovisno o godini. Namjerno idem na ovakvu opciju izračuna umjesto na cijenu izbalirane jer je proces baliranja teško univerzalno kvantificirati troškom. Dijelovi Hrvatske rade bale od 20 kg, a dijelovi bale od 500 kg. Osim toga, u slami puno toga ovisi o udaljenosti od polja do farme/depoa, puno je operacija (baliranje, utovar, istovar) koje ovisno o udaljenost i efikasnosti mehanizacije mogu biti različito efikasne i utjecati na cijenu više nego što utječe sama vrijednost materijala.

Zato krećem od brojke od 20 i 30 EUR/toni za onu "na zboju“, s tim da je u godinama poput 2024. - niska cijena pšenice, niska-srednja cijena gnojiva za jesen, to puno bliže 20 EUR/toni, a 2022. bliže 40 EUR/toni. Na 2,5 tone slame/ha x 20 EUR/toni pričamo o minimalnih 50 EUR po hektaru više prihoda za ratara.

S obzirom da je vrijednost NPK nutrijenata po hektaru na prinosu od 2,5 tone slame/ha također 50 EUR/ha gotovo je sigurno da od prodaje ratar po tim cijenama ima više štete nego koristi. I kad još oduzmemo organsku tvar i ostale nutrijente, ne čini se da ima puno logike prodavati ju po tim cijenama. Tim više što izvoz slame zbija zemlju zbog dodatnih prohoda. A zbijena zemlja dugoročno stvara više troškove obrade i/ili lošije prinose. Vjerojatno je 30 EUR po toni slame u zboju prva stepenica na kojoj računica prodaje počne raditi za ratara.

S Mirkom sam jednom davno komentirao kako je slama u Hrvatskoj jeftina i da cijena po kojoj se obično trguje izbalirana od 40 EUR/toni zapravo nije opravdana. On je tvrdio da je realna cijena iznad 50 EUR/toni ona koja plati uloženi rad ljudi i strojeva, te materijal. Uzevši u obzir gornju računicu, čini mi se da je Mirko bio u pravu.

Slamu ostaviti na zemlji
Generalno, moj stav je da ju treba ostaviti zemlji jer se njenom prodajom ne dobiva značajna korist u odnosu na izgubljeno iznošenjem s polja. Ali, u nekim godinama možda vam treba dodatnog novca za bitnu investiciju pa ćete tada žrtvovati dugoročne koristi i prodati ju. Ja sam to napravio 2022. u nešto većem obimu nego inače jer je bila 40 EUR/toni, prinosi preko 3 tone/ha i odlučio sam uzeti tih dodatnih 120 EUR/ha. Ako se na toj zemlji 2024/2025 vrati pravi omjer jeftinijeg gnojiva i stajnjaka na kraju će za ratara biti isto, ali je možda premostio neki period u kojem mu je trebao novac.

Zahtjevna operacija
Sve vezano uz slamu je užasno zahtjevna operacija gdje trošak manipulacije često predstavlja veći trošak od samog materijala. Također, ona je poljoprivredni nusproizvod koji traži fokus na efikasnost što u pravilu znači skupe strojeve. Evo primjera koliko se puta manipulira s njom kada se koristi za steljenje i hranidbu tovnih bikova:

Slama se prvo kombajnom stavlja u zboj
Zatim se balira – male, okrugle, kvadratne balirke ovisno o budućem korištenju
Utovarivačem se bala smješta na prikolicu. Zbog male gustoće na šlepersku prikolicu stane tek 16-17 tona HDP kvadratnih bala što je tek polovica korisne nosivosti, a povećava se cijena prijevoza po kg zbog toga. Kod okruglih bala to je još slabija iskoristivost prostora zbog okruglog oblika
Traktorom se vozi u dvorište farme ili neko drugo skladište
Utovarivačem se skida sa traktora i slaže na lokaciju skladištenja
Skladištenje koje često uključuje i operaciju pokrivanja folijom
Utovarivačem se uzima iz skladišta i ubacuje u pucač slame
Iz pucača se stelji štala
Ta slama kad se pomiješa s gnojnicom goveda postaje nezreli stajnjak. Periodički, stajnjak se iz štale čisti utovarivačem i ukrcava u prikolicu
Prikolica se iskrcava na depou stajnjaka
Stajnjak se nakon odležavanja ukrcava u prikolice za stajnjak sa razbacivačima
Na polju se stajnjak razbaca po tlu, te se nakon toga unosi u tlo obradom.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Rekordna žetva Podravke Agri: u silosima čak 140.000 tona žita

23.07.2026.

Završena je ovogodišnja žetva ječma i pšenice na oranicama Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci.

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk