Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Velj 2018

Kraj špekulacijama i podnošenju zahtjeva za potporu za neodržavanu parcelu!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Kraj špekulacijama i podnošenju zahtjeva za potporu za neodržavanu parcelu!

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta objavljen je danas u Narodnim novinama. Njime se, navode iz Ministarstva poljoprivrede, omogućava upis državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD samo uz pravno valjanu dokumentaciju o vlasništvu/posjedu uz iznimku upisa privatnog zemljišta bez dokaza o vlasništvu/posjedu, ali uz obvezu dokazivanja obavljanja poljoprivredne aktivnosti na parceli putem geotagiranih fotografija.

U ARKOD se mora upisati svo zemljište bez obzira koristi li netko za to zemljište potporu (izravna plaćanja) ili ne. Pravilnik omogućava javnu objavu podataka o ARKOD parceli, uključujući naziv poljoprivrednog gospodarstva koji koristi parcelu. Uvedena je i šifra korištenja za privremeno neodržavane poljoprivredne parcele utvrđene kontrolom na terenu. Na taj način će se spriječiti podnošenje zahtjeva za potporu za neodržavanu parcelu dok korisnik ne dokaže obavljanje poljoprivredne aktivnosti na njoj. Ako poljoprivrednik ne dostavi dokaz da je na istoj proveo određenu poljoprivrednu aktivnost u razdoblju od dvije godine parcela će se brisati iz ARKOD-a. Unapređuje se i pojednostavljuje sustav temeljem nalaza kontrole na terenu, ograničava zlouporaba i špekulacija prilikom upisa poljoprivrednog zemljišta u ARKOD, omogućuje se bolja kontrola korištenja, transparentnost sustava te javna objava korisnika svih ARKOD parcela.

"Ovaj pravilnik je prvi korak prema transparentnom i pravednom sustavu praćenja korištenja poljoprivrednog zemljišta i potpora koje se na njega ostvaruju. Oko 100 tisuća poljoprivrednih proizvođača u sustavu je izravnih plaćanja, a gotovo je ista brojka onih koji zemlju za koju dobivaju potporu i koriste na primjeren način. Na žalost, dovoljan je samo jedan loš primjer da se poljulja povjerenje u sustav. Zato smo odlučili učiniti sustav korištenja poljoprivrednog zemljišta transparentnim i dostupnim javnosti jer je osim bolje kontrole trošenja javnih sredstava, najvažnije održati povjerenje u naše poljoprivredne proizvođače i u sustav koji ih prati", izjavio je ministar Tomislav Tolušić, stoji u priopćenju resornog ministarstva.


Komentari članka

Vezani članci

Hektar oranice u Hrvatskoj u prosjeku se tržio za 6.000 eura, kažu statistički podaci

30.09.2025.

Najveći rast cijena zabilježen je u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je hektar oranica u prosjeku prodavan po 6.231 euro, čak 1.629 eura više nego godinu ranije, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024.

Ostali bez zemlje, ali ne i bez nade: Priče poljoprivrednika iz Čađavice

07.04.2025.

Još 2022. godine neki poljoprivrednici iz Čađavice ostali su bez zemlje. Natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta - smatrali su - proveden je netransparentno i nezakonito. Dio čađavičkih poljoprivrednika potražio je pravdu na sudu i još čeka i

Poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj najjeftinija u cijeloj EU

18.02.2025.

Na razini EU-a hektar obradivog zemljišta stajao je u 2023. u prosjeku 11.791 euro i bio je skuplji za 4,7 posto nego u 2022., prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Brlošić: Zemlju kupuju oni koji se poljoprivredom nikada nisu bavili, a to i ne planiraju

16.09.2024.

Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji, u proteklom su desetljeću doživjele snažan rast, odražavajući tako povećanu potražnju i sve manju dostupnost obradivih površina.

Hektar oranice u godinu dana prosječno poskupio za 740 eura

09.07.2024.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 4.440 eura po hektaru, što je 740 eura više nego 2022. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o cijenama određenih kategorija poljoprivredn

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk