Luka Rossi: "Na svemu ovome što danas radimo, buduće generacije bit će zahvalne"

Uoči predstojeće konferencije Glasa Istre o održivosti poljoprivrede u Istarskoj županiji, a koja će se održati u Poreču ovog četvrtka, razgovarali smo s Lukom Rossijem, istarskim vinarom i predsjednikom Udruge Vinistra.

Jedan od značajnih projekata u ovom području je klonska selekcija terana, sortimenta koji je prije bio dominantan u Istri, ali je s vremenom izgubio na značaju. Rossi objašnjava da su se stari klonovi terana izgubili zbog promjena u načinu proizvodnje i kvalitete sadnica. Da bi se vratili izvornoj kvaliteti, s ciljem očuvanja i promocije istarskog terana, odlučili su pronaći i razmnožiti stare trsove, testirati ih na prisutnost virusa i koristiti zdrave uzorke za novu sadnju.

Klonska selekcija
Prošle godine na mikrolokaciji u Motovunu zasađena je klonska selekcija terana, a u ovom su 100 tisuća eura vrijednom projektu Udruge Vinistra, kupnjom ulaznica za prošle Dane otvorenih podruma u Istri sudjelovali i posjetitelji. U suradnji sa stručnjacima s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Agronomskim fakultetom u Zagrebu selektirani su bezvirusni elitni trsovi terana. Novi vinograd posađen je na lokaciji Marka Fakina, koji je i preuzeo brigu o njemu, a sada predstoji čekati da loza izraste.

- Važno nam je da je taj položaj novog vinograda potvrđen i od strane stručnjaka Marijana Bubole kao jako dobar položaj. Nema drugih vinograda u neposrednoj blizini, što je važno zbog američkog cvrčka (koji prenosi bolest vinove loze, op. a). Dakle, uzimajući u obzir sve elemente, struka se dogovorila da to je jako dobra pozicija za sadnju tog vinograda, kaže Rossi dodajući da je Istra prije stotinjak godina imala puno više terana nego danas.

- Što se tiče i omjera, teran je bila glavna sorta u Istri, malvazije je bilo mnogo manje. Ali kroz godine se to promijenilo. Mi kao vinari sadnice terana morali smo kupovati u rasadnicima. No, onda su se u tim rasadnicima dogodile promjene na klonovima i te sadnice više nisu davale onu kvalitetu koju je stari klon terana u stvari prije imao. Ti cijepovi, kad bismo ih posadili, kad bi došle loze, nije davao onakav teran kakav bi trebao biti. I onda smo odlučili da pronađemo te stare vinograde, koji su još uvijek taj stari klon, stara loza, uzeli smo grančice tih trsova i testirali smo ih na viruse. Da ne idemo nešto reproducirati što već u sebi ima virus. Od svih tih uzoraka našli smo određeni broj koji su potpuno zdrave i krenuli smo ih razmnožavati. Tako da je cilj svega toga da se vratimo onom starom istarskom teranu koji je bio i poznat i koji daje izvanredne rezultate u vinu. Da bismo i u tome uspjeli, moramo opet vratiti kvalitetu trsa koja je prije bila, kaže Rossi.

Prema stručnim podacima, teran je nekad bio najzastupljenija sorta u Istri, dok je danas zasađeno tek deset posto vinogradarskih površina. Sada se odležani teran ponovo vraća na velika vrata, čemu svjedoče razna vinska događanja, promocije i degustacije.

- Rekao bih da je to generacijski projekt i proces. Prvi rezultati onoga što mi danas radimo vidjet će se za možda pet, šest, sedam, osam godina, a pravi rezultati tek za deset, dvadeset godina. I kad budemo proizveli dovoljan broj cijepova, onda to treba posaditi, pa treba tri godine da to naraste, pa onda da to odležava. Da smo sada gotovi s tim projektom, tek za šest godina bismo imali prve rezultate. Dakle, proći će nešto vremena, ali mislim da je to stvarno hvalevrijedan projekt za koji će nam, nadam se, sljedeća generacija zahvaliti, smatra Rossi.

Ekskluzivnost i održivost
Govoreći o održivoj poljoprivredi u Istri, kojoj je cilj održati ravnotežu između produktivnosti i očuvanja okoliša, Rossi naglašava da mala površina vinograda omogućava ekskluzivnost i održivost.

- Kako glasi jedna rečenica, dovoljno smo mali da budemo ekskluzivni. Površina vinograda u Istri zaista nije nešto posebno velika i to nam daje priliku da onda odradimo posao kako treba. A tu definitivno vidimo samoodrživost kao jedan od ključnih faktora u tom razvoju. Ta samoodrživost jednostavno daje priliku novim generacijama da im predamo prirodu koja nas okružuje s minimalnim oštećenjima. Dakle, hajmo reći, u našem biznisu mi svi gledamo kroz generacije. I za nas je to stvarno jedan važan zadatak da sačuvamo zdravo tlo, da sačuvamo bioraznolikost, da sačuvamo na kraju krajeva živu zemlju.

Puno se šprica, puno se loza sadi, a ako nema šuma, nema mjesta gdje bi se kukci razmnožavali, a to se ne smije desiti. Naša vinarija, ali znam da i više njih, sve više zatravljuju vinograde. To nije samo ne obrađivati vinograd pa pustiti travu da raste, nego se točno zna koje trave treba posijati, koji će tu kukci doći, uzeti u obzir korijenje te trave kada po zimi se osuši. Istrijani su i puno više napravili nego što su tome pričalo, odnosno, više je učinjeno nego što je rečeno. Samoodrživost je ključna, ali to nije samo pristup špricanju u vinogradu. Samoodrživost je pristup ukupnog CO2 impakta na okoliš. Od otpadnih voda, do toga koju energetiku ima vinarija, kakav traktor i auta koristi, napominje predsjednik Vinistre.

Udruga Vinistra, govori Rossi, također se posvećuje učenju iz iskustava drugih regija. Rossi naglašava važnost informiranja o međunarodnim praksama održivosti, ali i prepoznavanje rizika ekološke proizvodnje koji mogu utjecati na sigurnost prihoda vinara.

- Nastojimo naše vinare što više informirati o iskustvima drugih. Svaki vinar mora za sebe odlučiti jer recimo ekološka proizvodnja nosi sa sobom određene rizike. Ako netko ovisi 100 posto o prihodima te vinarije, kao što su to mlade familije, to onda opet treba uzeti s rezervom jer taj »income« mora biti siguran za tu familiju. Tako da je potrebno naći onu točku i procijeniti što je optimalno za sve, zaključuje Rossi.

Teranu raste popularnost
Danas teranu, sorti crnog grožđa od koje nastaje mnogima omiljeno vino prepoznatljive crvene boje rubina, ponovo raste popularnost. Ujedno se i sve više vinara odlučuje na njegovu proizvodnju. A kako naglašava Rossi, sveprisutnije klimatske promjene, idu više na ruku crnim sortama.

- To je isto jedan od razloga zbog kojeg mislimo da će pospješiti cijelu tu priču oko terana. Smatramo da je teran dovoljno kvalitetna sorta da uz propisno odležavanje i brigu o njemu možemo napraviti stvarno velika vina, kaže Rossi.