Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Srp 2010

Manje od polovine hrvatskih znanstvenih novaka doktorira

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Vesna Roller  

Manje od polovine hrvatskih znanstvenih novaka doktorira

Od gotovo tri tisuće novaka koji trenutačno rade na hrvatskim sveučilištima i institutima te čiju izobrazbu za doktore znanosti plaćaju hrvatski porezni obveznici, svoju obvezu će izvršiti njih manje od polovine! Ovaj skandalozni podatak, prema kojemu doktorira samo 46 posto novaka kojima država godinama daje plaće te pokriva troškove doktorskog studija, objavilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).

U razdoblju od 2002. do kraja 2009. godine iz sustava je izišlo 2.146 ljudi, a samo njih 996 steklo je doktorsku titulu. Iako je i sam državni prosjek uspješnosti vrlo loš - jer znači da obvezu za koju se godinama izdvajaju proračunska sredstva ispuni jedva svaki drugi novak, podaci o uspješnosti doktoranata u pojedinim ustanovama posebno su šokantni. Tako, primjerice, na Sveučilištu u Puli nije do kraja 2009. doktorirao ni jedan novak, a uspješnost Sveučilišta u Dubrovniku je samo 5 posto.

Bijedna je i uspješnost u klinikama i bolnicama gdje od 100 novaka doktorira samo njih šest. Na Sveučilištu u Zadru uspješnost je 11 posto, a na Sveučilištu u Rijeci 24 posto - dakle doktorira tek svaki četvrti novak. Najuspješniji su javni instituti gdje doktorat stekne 66 posto novaka. Među sveučilištima prednjači Zagrebačko, gdje je uspješnost novaka 48 posto. Na sveučilištima u Osijeku i Splitu doktorat stekne otprilike svaki treći novak - uspješnost je 36 posto na Osječkom te 34 posto na Splitskom sveučilištu.

Svaki novak godišnje stoji oko 100 tisuća kuna, što znači da je prošle godine za približno tri tisuće novaka iz proračuna potrošeno bar 300 milijuna kuna. No, nitko ne bi žalio zbog ovog troška da se njegov velik dio ne baca "u prazno" jer više od polovine novaka godinama prima plaću od države, ali nikada neće doktorirati niti doprinositi hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, što je osnovni cilj zbog kojeg je država odlučila financirati veliki broj novačkih pozicija. Temeljno pitanje i ovdje je tko je za ovakvu katastrofalnu situaciju odgovoran te kako je sustav dopustio da se ona ne samo dogodi nego i nastavlja. U MZOŠ-u još o tome nema službenog stava, no njegov glasnogovornik Duje Bonacci "privatno", kao bivši i neuspješni novak, iz svojeg iskustva zaključuje da su glavni "krivci" mentori koji vode novake.

- Mentori ne snose nikakvu odgovornost ako njihov novak ne doktorira. Kad bi mentori za to snosili neku vrstu sankcija, kada bi se uspješnost novaka, primjerice, vezala uz odobravanje financija za projekte, vjerujem da bi mentorima bilo mnogo više stalo da njihovi novaci doktoriraju, kazao je Bonacci.


Komentari članka

Vezani članci

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

23.02.2026.

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

"Vedran Mornar: Umjetna inteligencija nije stvarna inteligencija

02.12.2025.

Danas se, kao uvijek kada je u pitanju nova tehnologija, uistinu mnogo očekuje od umjetne inteligencije. Sada smo na vrhuncu napuhanih očekivanja

Odljev mozgova u dva smjera: Zašto Hrvatska ne privlači strane studente?

10.10.2025.

Tek oko dvije tisuće stranih studenata godišnje dolazi u Hrvatsku, uglavnom iz BiH, a stipendije se uglavnom odnose na tečaj hrvatskog jezika

Interdisciplinarnost u Hrvatskoj: Fakulteti stvaraju T-shaped profesionalce

15.09.2025.

Studenti FER-a, TVZ-a i RIT-a stječu znanja iz tehnologije, ekonomije i umjetnosti kroz cross-industry projekte i AI inovacije

Sve više diplomanata ne radi niti traži posao!

14.03.2025.

Prodavači, kuhari i konobari potvrđuju status najtraženijih zanimanja, a na toj ljestvici slijede ih knjigovođe i skladištari. Analitičari EIZ-a primjećuju i da se u odnosu na lanjsku veljaču značajnije povećao udio oglasa u kojima se tražila visoka kvali

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk