Poduzetnički portal · Članak
18 Velj 2009
Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića
Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen
Četiri najveća hrvatska proizvođača pića bilježe u 2008. ukupan rast izvoza od 26 posto više nego pretprošle godine. Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača, najveći dio ostvarila je zadarska Maraska s udvostručenim rastom izvoza koji iznosi 96 posto.
Maraska je ostvarivši indeks ukupnog rasta od 26 posto zabilježila snažan rast kao proizvođač u svim kategorijama bezalkoholnih pića. U kategoriji voćnih sokova ostvarila je rast od 39 posto, u kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića 21 posto, te u kategoriji sirupa rast od 11 posto.
Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine, bili su povećani za devet posto, a prihodi od prodaje u Hrvatskoj bili su povećani za 12,5 posto.
Maraska je, kao proizvođač likera i sokova izvorne dalmatinske višnje maraške kojoj nema premca u svijetu, i najjači hrvatski izvoznik alkoholnih pića. Proizvodni asortiman Maraske vrlo je bogat i raznolik, a podijeljen je na alkoholni i bezalkoholni program, tj. likeri, voćni sokovi i voćni sirupi, s ukupno oko 40 proizvoda. Najpoznatiji proizvodi su likeri, od kojih prednjači svjetski poznati maraschino, cherry brandy i šerika, blagi voćni liker koji se izvozi kao desertno vino, te rakija kirsch i rakija mare, ekskluzivno žestoko piće. Zatim proizvode pelinkovac, vlahovac i orahovac, najprodavanije aperitive, te smeđi rum, rum-punč i dr.
»Maraskini likeri i sirupi prodaju se na mnogim stranim tržištima od SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Rusije, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije i drugih zemalja«, kaže Mario Marinov, voditelj marketinga i izvoza Maraske. U svijetu je od Maraskinih proizvoda najtraženiji čuveni liker maraschino, za njim ne zaostaju ni pelinkovac, orahovac, kruškovac, cherry brandy, kirsch, šljivovica i dakako amarena, sirup od višnje maraške, kao i sirupi od drugih vrsta voća.
Proizvodnja maraschina počela je u Zadru još u 16. stoljeću, postao je poznat u svijetu, a u njemu su posebno uživali na europskim kraljevskim dvorovima. Proizvodi se od višnje maraške koja uspijeva jedino u Dalmaciji, od zadarskog do makarskog područja, a svi dijelovi maraške od ploda, peteljke do koštice iskoristivi su. Meso se koristi u proizvodnji sirupa i sokova, a list mladih izboja, koji se bere nakon višnje, služi za dobivanje posebne arome koja se dodaje najizvornijem hrvatskom likeru maraschinu.
Od koštice se radi kvalitetna rakija, poznata višnjevača. Već nakon tri godine stablo daje plod, iako je najbolja berba nakon pet godina, a najisplativija je od desete do 20. godine, dok je njezin vijek 30 godina.
Tijekom Domovinskog rata uništene su stotine tisuća stabala maraške u Ravnim kotarima (Škabrnja, Nadin, Zemunik, Smilčić). Zahvaljujući Maraski, čiji su nasadi uz brojne nasade individualnih poljoprivrednika također bili uništeni, već 1993. godine počela je ponovna sadnja. Maraska je besplatno dijelila sadnice poljoprivrednicima, a osim sadnica, tvornica je dijelila i gnojiva, zaštitna sredstva i stručnu pomoć te im jamčila siguran otkup i plaćanje u roku od 15 dana.
Iako je Maraska na predjelu Vlačine pokraj Zemunika već podigla vlastite nasade maraške, nije prekinula otkup višnje od individualnih proizvođača. U tvrtki ističu da ako žele dostići visoki stupanj razvitka, što znači biti jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu, u paleti proizvoda od višnje maraške moraju osigurati vlastitu sirovinsku bazu, a najbolji korak je sadnja vlastitih plantaža. Koriste stajsko gnojivo s farme krava u Bokanjcu, što je i temelj ekološke proizvodnje.
Komentari članka
Vezani članci
Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti
03.06.2026.Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop
Domaći rasadnici oduševili međunarodnu delegaciju - veliki potencijal za razvoj suradnje
02.06.2026.Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja po udjelu zelenih površina u urbanim prostorima, ali je istodobno neto uvoznik. U tom kontekstu Italija zauzima važno mjesto kao drugi najveći dobavljač, a suradnja dviju zemalja u sektoru rasadništva sve je značajnija.
Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift
31.05.2026.Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini
Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni
28.05.2026.Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve
HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada
22.05.2026.Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml
Tag cloud
- 2865 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2714 članka imaju tag hrvatska
- 1813 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 2006 članka imaju tag financije
- 1573 članka imaju tag poljoprivreda
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1346 članka imaju tag industrija
- 1252 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1081 članka imaju tag menadžment
- 696 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 871 članka imaju tag poduzetništvo
- 691 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 520 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 539 članka imaju tag porezi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
