Mislili smo pobjeći vani, a sada uzgajamo prvi dalmatinski kanabis

U obitelji Moro već treću generaciju žive od plodne zemlje u Cetinskom polju kod Gale. Međutim, malo je falilo da se taj niz prekine kada su troje od petero djece Milana i Ivanke prije nekoliko godina završili fakultete. Najstarija Jelena je pravnica, Frano magistar ekonomije, a Ivana prevoditeljica hrvatskog i talijanskog. Ali baš u vrijeme kada su dobili diplome, stigla je kriza.

- Posla, kao i sada, nije bilo nigdje – priča nam 31-godišnji Frano. - Javio sam se na brat-bratu 100 natječaja, stigao do dva razgovora i ništa više od toga. Jedina je dvojba bila uzeti putovnicu u ruke ili nešto sam pokrenuti.

Ključan trenutak bio je kada je u posjet stigla teta iz Slovenije i donijela neke proizvode od – industrijske konoplje. Frano i sestre su se zagrijali, vidjeli šansu i stali kopati za informacijama, iskustvima drugih... Što su više otkrivali, bili su sve većeg uvjerenja da su baš konoplja i plodne oranice ispod kuće im idealna kombinacija, i to od proizvodnje sirovine pa do finalnog proizvoda.

Loš početak, ali...

- Tamo negdje 2013. godine u slovenskoj Lendavi održavao se Svjetski kongres uzgajivača konoplje. Jelena i ja smo se spakirali i otišli, upoznali ljude iz Europe i svijeta, raspitali se do najsitnijih detalja o sortama koje siju, navodnjavanju, kombajnima za žetvu... i prelomili – prisjeća se Frano, koji danas vodi vlastiti OPG - Prvu dalmatinsku konoplju.

Nije baš bilo sve tako bajno od početka. U prvoj sjetvi 2014. umjesto željene francuske dobili su finsku sortu - finolu, poznatu po velikom i kvalitetnom prinosu.

- Finac se pokazao jako lošim u našim uvjetima, a poklopilo se još dosta toga naopakog. To je ona čuvena kišna godina, u prvih 50 dana od sijanja stalno je padala kiša i prinos je doslovno završio na zemlji, jer ga se od tolike vlage nije moglo žeti. Tu je bio i problem s korovom, koji je sve pojeo – prisjeća se mladi poduzetnik iz Gale.

Nije se pokolebao i godinu dana poslije pokušao je s mađarskom sortom, jer mu je ona francuska opet bila nedostupna. Urod je bio osjetno bolji, konoplja je izrasla do visine od čak 190 centimetara, pa je unatoč novom belaju s korovom kući dotjerao pristojnu količinu sjemena. Bilo je to dovoljno da se u kasnu jesen prošle godine na tržištu pojavi s prvim dalmatinskim čajem od konoplje, kao i uljem te proteinima. Preradu je odradio u Velikoj Gorici, prošao i sve moguće analize zdravstvene ispravnosti. Što je najvažnije, Morićima, kako ih nazivaju u sinjskom kraju, stigli su i prvi novčani plodovi velikog truda.

Najkorisnija biljka

- Iz dana u dan raste nam baza ljudi koji nas kontaktiraju i naručuju proizvode. Bez obzira na to što nema veze s indijskom konopljom koja se koristi u tzv. rekreativne svrhe zbog THC-a, ovaj kanabis sativa, kao što mu i latinsko ime kaže, je najkorisnija biljka u svijetu. Malo-pomalo širi se ta priča, pogotovo o CBD-u, prirodnom kanabinoidu, kao glavnom sastojku industrijske konoplje i svim njegovim blagodatima kao antioksidansa, punom magnezija i željeza – objašnjava Moro.

Od proizvedenog prošle jeseni ostalo mu je zaliha za još nekih mjesec i pol dana.

- Glavni kanal prodaje nam je Facebook i pokazao se odličnim. Mi nismo imali šanse ići na male ili pogotovo velike trgovine, trgovačke lance, jer bi ubrzo prodali sve zalihe i izgubili kupce, koji bi otišli drugima. Plaćenu Face kampanju locirali smo na splitsko područje plus radijus od tri kilometra. Tijekom tjedna primamo narudžbe i onda razvozimo na kućne adrese, od vrata do vrata. Drugačije nam se niti ne isplati, jer plaćanje pouzećem za vrećicu čaja od 35 kuna bi nas došlo čak 40 kuna – veli Frano.

Danas jedini, koliko zna, u Dalmaciji radi s industrijskom konopljom. Prva konkurencija je na području Karlovca i Istre, dok su Slavonci otišli najdalje u ovom biznisu.

Dozvole za sadnju

- Što mi kažu susjedi? Sigurno je bilo priča, selo uvijek nešto priča, ali nisam imao problema. Nisam ni problematična osoba po svojoj prirodi. Ali sve više mi ljudi tu iz okružja dolazi i pitaju gdje i kako. A sve vam govore površine: da sam mislio na nešto ilegalno, pa ne bi radio to na 100 tisuća kvadrata usred polja, nego na nekih skrivenih 100-tinjak tu uz kuću. Mi za sadnju svake godine moramo dobiti dozvolu Ministarstva poljoprivrede, ide službena obavijest MUP-u, dostavljam sve dozvole o nekažnjavanju, podatke na kojim točno ćemo parcelama sijati, koliko i kakvog sjemena...

- Isplati li vam se posao?
- To bih volio da me pitate dogodine! Ovo nam je prijelomna godina. Od 10 hektara koje radimo u poljoprivredi, sada je pod konopljom nekih 5,5 hektara. Ostalo su batat, pir, pšenica, ječam, amarant, kelj... Da mi sada nije pomoći roditelja, rodbine..., jer kao na selu svatko svakom uskoči s nečim, puno teže bi bilo. Početkom prošlog tjedna smo dovršili zadnju sadnju, konačno smo dobili francusko sjeme fedora 17, koje je nekako najpogodnije za naše uvjete, i trebalo bi biti dobro – odgovara Frano.

Ekološke kokoši

Planira širiti postojeću proizvodnju. Zato je aplicirao i za nepovratna sredstva iz EU-fondova. Ali opet sve temelji na – konoplji.

- Radi se o mini farmi za ekološki uzgoj kokoši. Toga za sada nema u Hrvatskoj, nitko nema taj ekološki certifikat ni za jaja ni za meso. Moj je plan iskoristiti otpad koji imam u preradi konoplje kao savršen dodatak u prehrani peradi. On ima u sebi čak 25 posto proteina. Bolje ne može. Imao bih time najmanje 80 posto prehrane životinja iz vlastite proizvodnje, s moje njive, i zaokružio posao od sirovine do gotovog proizvoda. Zato tražim u suradnji s Razvojnom županijskom agencijom 50 tisuća eura, a i sam bi još dodao za opremu i ostalo – Morin je plan.
Veli da mu sada nema natrag i da mu sutra čak ponude posao u struci, kakvoj banci ili negdje drugdje, vrlo teško bi pristao.

- Ne bih odustao dok ne vidim plodove ovog rada, ove muke kroz koju smo ja i moji prošli. Pa ja sam znao stajati satima i glumiti strašilo u polju, tjerati ptice da sačuvam urod. Puno se uložilo da bi se sada odustalo. Nazad nema! A ne uspijem li, koliko god bilo grubo reć, uvijek mi je putovnica u džepu – odlučan je mladi Frano Moro.

Baka s jingla Radio Dalmacije

Moja baka Iva vam je stara splitska pazaruša, poznata i kao glas "najveća kvaliteta" iz jingla Radio Dalmacije. Inače, ja sam vam imao u djetinjstvu dvije bake i dva djeda, jer su dva brata oženila dvije sestre, i svi smo živjeli pod istim krovom. A kada čujete njihove priče o poslu, shvatite da im je, bez obzira na to što nisu imali svu ovu tehnologiju, bilo puno lakše nego nama sada baviti se zemljom. To vam je bilo kopaj-beri-vozi na pazar. Nikada od njih nisam čuo da su morali otići u grad nešto riješiti. A ja sam jednom tjedno što u Sinju, što u Splitu zbog papirologije – objašnjava Frano Moro.

Kupci zadovoljni, traže još

Nema vam boljeg stimulansa da nastavite raditi nego kad vas nakon nekoliko dana nazove kupac i kaže spremi i šalji još čaja, ulja ili proteina konoplje. Tada znaš da si na pravom putu. Inače, dosadašnje iskustvo govori da moj čaj od konoplje najviše troši starija populacija, jer se preporučuje kod gubitka apetita, nesanice, neuroze, depresije, grčenja mišića... U čaju je i najviše kanabinoida CBD, negdje od dva do četiri posto, dok ga je u proteinima i ulju oko pola posto. Proteine najviše uzima ta srednja populacija, uredski ljudi s radnim vremenom od 10 i više sati i povratno mi kažu da su imali energetski efekt nakon sedam dana. A ulje, koje ima idealan omjer omega 3 i 6 masnih kiselina, koristi se od bolesti kože do prehrane – prenosi Moro iskustva svojih kupaca.

Slovenci liječe djecu CBD-om

Na Facebook stranicama Prve dalmatinske konoplje udarno mjesto ima članak slovenskog Dela o liječenju djece boljele od epilepsije sintetičkim kanabidiolom (CBD), dobivenim ekstrakcijom iz nedozrelog cvijeta industrijske konoplje. U jednogodišnjem programu Pedijatrijske klinike u glavnom gradu Slovenije bila su uključena 23 mališana, a rezultati su, prema podacima dr. Davida Neubauera, bili fascinantni: epileptički napadi kod sedmero djece su potpuno nestali, kod njih četvero poboljšanje stanja bilo je 90-postotno, a kod četvero 50-postotno, za preostalih četvero još nije bilo definitivnih rezultata, dok svega troje nije reagiralo na tretman. Zato je nacionalni zdravstveni zavod, unatoč protivljenjima liječničkog i farmaceutskog lobija u Deželi, pristao produžiti terapiju na još dvije godine te odlučio snositi troškove takvog liječenja.

Strani ulagači u šoku zbog stabljike

Kada su u Hrvatsku prije nekog vremena stigli danski ulagači s namjerom da na 200 hektara kod Požege ulože u proizvodnju industrijske konoplje, ostali su u šoku ovdašnjom zakonskom regulacijom koja zabranjuje iskorištavanje stabljike, koja ima u sebi manje od 0,2 posto psihoaktivne tvari (THC), niti približno koliko indijska konoplja. Jedan je od proizvođača izračunao da bi u roku od 15 minuta trebalo popušiti između 500 i 700 kilograma industrijske konoplje da bi se eventualno izjednačio učinak onome koji izaziva indijska rođakinja.
Zato Moro, kao i ostali hrvatski proizvođači, stabljiku sitni i koristi kao zelenu masu. I tu su učinci vrhunski, jer čisti dubinski zasićenu zemlju, uništava korov... Sve u svemu, danas se u RH nudi nekih 70-ak proizvoda od industrijske konoplje, kudeljare stoje zatvorene i strojevi propadaju, dok je u svijetu ona našla mjesto u 20.000 raznoraznih produkata, poput odjeće, pogonskog goriva ili čak autodijelova. Primjerice, Mercedes i Chrysler koriste u vratima svojih vozila kompozitne panele od konoplje, jer su zbog svojih vlakana čvrsti i nepoderivi.