Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2025

Može li hrvatska aplikacija koja analizira sastojke hrane u proizvodima ostvariti globalni uspjeh?

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Bojan Bajgorić Šantić  

Može li hrvatska aplikacija koja analizira sastojke hrane u proizvodima ostvariti globalni uspjeh?

Tri prijatelja koja žive u Splitu osmislili su mobilnu aplikaciju koja olakšava život mnogima. Ljudi koji ne smiju jesti sve sastojke skeniranjem barkoda na proizvodima sada mogu brzo doznati je li on prikladan za njih. Hrvatska im je testno područje, a plan ponuditi aplikaciju na svjetskom tržištu. Jedan od njih za Forbes Hrvatska ispričao je kako napreduju.

Tehnologija ljudima svakodnevnicu čini jednostavnijom, a njezinim kreatorima omogućava da ostvare poslovni uspjeh lakše nego u brojnim drugim djelatnostima. Razviti neki softver ili aplikaciju za globalno tržište nije jednostavno, ali za prve korake nije potreban veliki kapital, nego prvenstveno znanje.

Trojica prijatelja Ivo Leko, Ante Braović i Ivan Jukić, inače aktivni članovi tehnološke zajednice Digitalna Dalmacija, prepoznali su potrebu za aplikacijom ScanEat koja bi olakšala kupnju proizvoda ljudima kojima smetaju određeni sastojci. Dvije godine su je razvijali, a ona je već godinu i pol dana na tržištu.

Kako napreduje njezin razvoj, koji im je poslovni plan i na još niz pitanja za Forbes Hrvatska odgovorio je Ivo Leko.

Besplatna aplikacija bez reklama, a ipak se nadaju zaradi
Poduzetnik Damir Sabol često zna reći kako je dobar put prvo pronaći nečiji problem koji treba riješiti. Kako ste vi došli na ideju za ScanEat?
Otac sam djeteta koje je bilo alergično na određene namirnice. Često sam se nalazio u trgovini, gledao police, tražio proizvod za dijete, pitao se zašto ne bi postojala aplikacija koja bi mi otkrila je li u proizvodu neki sporni sastojak i ponudila mi alternativu ako je to potrebno.

Antu i Ivana znam već dosta dugo, dugo radimo zajedno, a imali smo i već zajedničke projekte. U nekom trenutku je i ovo došlo na red. Proveli smo preko Interneta istraživanje – anketu na 1200 ljudi iz Hrvatske i doznali da svako treće kućanstvo ima nekoga tko zbog zdravstvenog stanja mora paziti što jede. To je bila potvrda da je tržište veliko, uslijedilo je dvije godine razvoja koji se odužio jer smo puno toga morali raditi sami. Uz dozvolu smo ulazili u trgovačke lance i fotografirali proizvode. Razvijali smo softver pogonjen umjetnom inteligencijom i računalnim vidom sposoban obraditi podatke s deklaracija proizvoda. Konačni rezultat je naš vlastiti registar proizvoda i sastojaka koji se svakodnevno nadopunjuje zahvaljujući našim korisnicima.

Tu je bilo i raznih tehničkih izazova, s obzirom da nema uniformnog načina zapisa na deklaracijama, pa je trebalo naučiti sustav da prepozna različite načine na koji su zapisane informacije o istim sastojcima.

Aplikacija je besplatna, nema reklame. Koji poslovni model koristite? Zašto nemate reklame koje ipak donose neke prihode?
Prvi korak bio nam je doći do određenog broja korisnika. Nismo htjeli reklamama umanjiti iskustvo u korištenju aplikacije. Pretpostavljam da bi se pojavljivale reklame iz prehrambene industrije, a nismo htjeli ni izgledati kao netko koga financira prehrambena industrija jer želimo biti neovisni i transparentni prema svima. Htjeli smo pružiti najbolje moguće iskustvo, i vjerujem da će se to prepoznati.

Do sada smo se financirali iz vlastitih sredstava. No sada se pojavljuju i novi izvori prihoda. Jedan je integracija našeg SDK u online trgovine, softverskog dodatka koji posjetiteljima trgovine omogućava detaljan pregled proizvoda i provjeru je li kao takav siguran za konzumiranje na osnovu zdravstvenog stanja.

Imamo i pilot projekt integracije kroz restorane i hotele. Gosti često ne mogu dobiti nikakve informacije iz menija, a mi preko QR koda nudimo web digitalni jelovnik sa svim sastojcima i makronutrijentima. Svako jelo ima normative, a voditelj nabave ga kroz kroz naš sustav može lako unijeti pritom birajući točno namirnice koje koriste iz nabave.

Aplikacija pokušava prepoznati koji sastojak smeta korisniku
Ove godine uvodimo premium pretplatu koja će omogućiti neke nove opcije. Jedna od zanimljivih opcija je pokušaj detektiranja intolerancije. Korisnik može unositi kad je jeo i što, kao i trenutke kad je imao probleme. Aplikacija potom radi presjek sastojaka koji su bili potencijalni uzročnik problema.

Tu su i druge mogućnosti poput prilagođavanja aplikacije raznim stanjima korisnika koji određuju što im je bitno. Ako primjerice umjesto šećera preferiraju umjetne zaslađivače, aplikacija će im ponuditi i alternativne proizvode koji su bolji po kriterijima koje su sami odabrali.

Skeniranje nije jedini način pregleda – korisnici imaju i tražilicu, pa mogu i pretraživati našu bazu podataka.

Na kojim tržištima ste prisutni? Koliko je uopće moguće širiti se bez većih sredstava za marketing?
Trenutno se dosta dobro organski širimo u Hrvatskoj i susjednim državama, dok će za zapadna tržišta biti potreban dodatni marketing. Pomoću korisnika u susjednim državama polako širimo i bazu proizvoda, jer kad oni skeniraju proizvod koji nemamo, aplikacija ih zamoli da proizvod fotografiraju sa svih strana i on se obrađuje i dodaje u sustav.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

HGK odveo dva naša startupa u Japan: Što su tamo naučili promijenilo im je poslovanje

09.07.2026.

Japanski investitori već nakon prvog sastanka potaknuli su ih da promijene pitch, posvete se financijskim projekcijama i prestanu u prvi plan stavljati svoju ideju. Što su još naučili na studijskom putovanju u Japan, ispričali su nam Luciano Beg iz ECOcub

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk