Na poslu poginulo 80, a ozlijeđeno 25.000 radnika

Međunarodna organizacija rada (ILO) u svom godišnjem izvješću objavila je podatak kako godišnje u svijetu na radnom mjestu umire 2,2 milijuna ljudi od posljedica nesreća ili profesionalnih bolesti, ozlijeđeno bude oko 270 milijuna ljudi, dok još 160 milijuna ljudi pati od profesionalnih bolesti.

Broj nesreća, bolesti i smrtnih slučajeva proporcionalan je težini posla, jadnijim uvjetima rada i manjom plaćom. Ako čovjek nije ubijen ili osakaćen dok radi, to mu se može dogoditi dok ide na posao ili se s njega vraća. Dokazuje to i izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) koje je sa svojim suradnicima izradila voditeljica Odjela za socijalnu medicinu, dr. Vlasta Dečković-Vukres. Lani je od ozljeda na radu smrtno stradalo 80 osoba, a ozlijeđeno više od 25 tisuća ljudi. Na samom radnom mjestu život je izgubilo 58 ljudi i svi su bili muškarci. No, ono što je zabrinjavajuće je čak 25.285 individualnih prijava ozljeda na radu, što je najveći broj prijava od 1991. godine kada je prijavljeno 33 tisuće ozljeda.

Daleko najpogubnije zanimanje je građevinarstvo gdje je lani poginulo najviše ljudi, odnosno 35 radnika ili 44 posto svih pogibija i 12 ljudi više nego 2007., dok ih se u građevini 3.398 ozlijedilo. Slijedi prerađivačka industrija gdje su ozlijeđena čak 7.773 radnika i devet ih poginulo. Zatim poljoprivreda, lov i šumarstvo gdje je ozlijeđen 1.041 radnik, a poginulo četvero, u proizvodnji proizvoda od metala unesrećeno je 1.110 zaposlenika, a jedan je poginuo. U proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava stradalo je 1.368, poginulo dvoje, u trgovina na veliko i na malo i popravku motornih vozila i motocikala ozlijeđeno je 3.194, a četvero poginulo, dok je deset radnika poginulo u prijevozu i skladištenju, a 1.843 su ozlijeđena...

Uspoređujući podatke Zavoda za javno zdravstvo i Državnog inspektorata, dolazi se do nevjerojatnih razlika u podacima i proizlazi da državni inspektori ne znaju za gotovo polovinu smrti na radnim mjestima i na desetke tisuća ozljeda na radu čime je poslodavac sa zakonodavne strane unaprijed lišen bilo kakve odgovornosti. Naime, od ukupnog broja inspekcijskih nadzora na mjestima rada, u povodu smrtnih, teških i skupnih ozljeda na radu lani je obavljeno tisuću i pol nadzora. U svim tim teškim slučajevima 38 osoba je smrtno stradalo (HZJZ broji 58 poginulih na radnim mjestima i 22 na putu na posao, od čega tri žene), tisuću i pol radnika je teško ozlijeđeno te su obrađena 32 slučaja ljudi oboljelih od profesionalnih bolesti. Rad je u invalide pretvorio 800 ljudi. S obzirom na to da je građevinarstvo zona najvećeg rizika zbog manjka osnovnih mjera zaštite radnika, povećan je broj nadzora pa ih je lani bilo gotovo dvije tisuće. Zbog povreda Zakona o zaštiti na radu inspektori su podnijeli 75 kaznenih prijava protiv 106 osoba.

Na tisuće ljudi stres i nesigurnost radnog mjesta odvode direktno u bolest. Svakodnevno s posla u prosjeku izostaje 60 tisuća, što je gotovo četiri posto radnoaktivnih, a u prosjeku boluju oko devet dana. Medicina rada bilježi oko 8.200 "bolesti duše", a gotovo 2.500 odnosi se na stres. Prema podacima HZJZ-a, lani je bilo 113 novih prijava profesionalnih bolesti što je gotovo deset posto više nego preklani.