Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ou 2023

Najveći šoltanski vinogradar planira izgraditi prvu otočnu vinariju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Mladen Nejašmić  

Najveći šoltanski vinogradar planira izgraditi prvu otočnu vinariju

Dabogda te Šolta dopala, stara je kletva kojom su dalmatinske matere prijetile svojim mezimicama u stare zemane (davno doba). Nije ni čudno jer je otok koji se s ponistre vidi bio poznat po proizvodnji vapna, a žene su u tom poslu odrađivale lavovski dio.

Danas ta rečenica ima sasvim suprotan predznak. To je mjesto možda jedno od najpoželjnijih turističkih destinacija na Jadranu, a nekoć opustošen krajolik zarastao u česminu i makiju, borovinu i bušak, pretvoren u prostrane maslinike i vinogorja slične onima na Poganskoj glavi i Bogočici pored Maslinice kojeg je otočni poduzetnik Robert Kalebić oteo kamenjaru pretvorivši sivca u papar i zamjenivši sa gotovo 140 tisuća trsova plavca, crljenka, dobričića, pošipa i merlota.

Od šezdesetak hektara koncesirane zemljišne površine, u sedam godina od početka "najma“ pod lozama se našlo dvadeset hektara. A kako je krenulo, do jučer izumrle otočne sorte bit će uskoro pravi rasadnik istih. Za dobričić se uvijek tvrdilo da je genetski predak malog plavca, najkvalitetnije dalmatinske sorte. Ako je onda dobričić otac, a crljenak mater, plavac je dobro odgojen sin. Još k tome teren nagnut prema jugu odnosno moru, omogućava veliku insolaciju idealnu za vinogradarstvo, što je bila i glavna vodilja Kalebića kada su tražili poziciju za vinograd.

Spašavanje autohtonog dobričića
Istina, od pamtivijeka je slovila kao otok ribara i težaka, na kojem se nekada devedeset posto tamošnjih težaka i nadničara bavilo vinogradarstvom. Međutim, s vremenom loze su pale u drugi plan ili bar do ere Kalebića kojima je projekt šoltanskog vinogorja bio više lokalpatriotski odnosno spasiti od izumiranja autohtonu lozu dobričić. Naravno, dobroj ideji bio je "poguranac“ financijski aražman koji se za taj projekt nudio i to u opsegu od čak devedeset posto sredstava iz fondova EU.

Međutim, cijenu proizvodnje poskupljuje činjenica da se grožđe u vino pretvara tek u Kutjevu.

"Sigurno pet šest puta godišnje vozimo grožđe na preradu. Sve sorte ne zriju u isto vrijeme, stoga su hladnjače uvijek u pogonu. Tek ubrano grožđe odmah se u optimalnoj temperaturi transportira put Slavonije što logično poskupljuje proizvodnju, pa već neko vrijeme planiramo gradnju vinarije, kušaonice i ugostiteljskog objekta na južnoj strani otoka između Donjeg Sela i Maslinice vrijedne nekoliko milijuna eura", otkriva.

Za to su im potrebne izmjene prostornog plana te bi tek onda mogli krenuli s realizacijom. "Mislim da po tom pitanju ne bi trebalo biti problema. Općinske vlasti u Grohotama i do sada su znale prepoznati sve dobre otočne projekte, pa će valjda i ovaj", kaže Kalebić navodeći da će se, što se tiče same investicije, kandidirati na vinsku omotnicu iz koje bi mogli doznačiti sedamadeset posto sredstava vrijednosti projekta.

Skupi transport grožđa iz Dalmacije u Slavoniju
Njenom izgradnjom riješili bi ogroman problem. "Smanjili bi troškove i ubrzali proces proizvodnje s ciljem daljnjeg širenja površina pod vinogradima", planovi su Roberta Kalebića, iza kojih stoji cijela njegova obitelj.

Realizacijom projekta vinarije i kušaone dodatno bi obogatio turističku ponudu, jer gosti prvenstveno oni strani, uživaju u dobroj kapljici. Do sada nažalost, osim u restoranskoj ponudi, nisu imali mogućnost kušanja otočnog eliksira za kojeg je ova obitelj "pobrala“ brojna priznanja i nagrade.

Za dobro vino potrebno je poštovati sve norme. Od rezidbe do dobre kapljice.

"Upravo smo u fazi orezivanja vinove loze. Ona traje gotovo dva do tri mjeseca ovisno o radnoj snazi i vremenskim prilikama. Prve smo trsove počeli rezati odmah početkom godine i još traje", priča navodeći da nekolicina radnika i obitelj danima predano radi na pripremanju loze za proljeće. Važno je znati, istče, da se duljina lucnja određuje brojem pupova, a ne duljinom u centimetrima. Pravilno rezanje glavni je nositelj budućeg prinosa, a ostavljanje prevelikog broja pupčanih izbojaka s obzirom na vegetativnu snagu trsa, vodi ka njegovom daljnjem slabljenju i manjem prinosu.

"Stoga u ovom poslu trebamo dobro promisliti što ostaviti, a što baciti s trsa", ističe Kalebić, uvjeravajući nas kako je to u njegovom vinogradu, stvar rutine. Žene koje rade taj dio posla, efikasne su u tolikoj mjeri da jedna radnica može dnevno orezati preko tisuću trsova.

Kako bi sačuvao i "notu" obrade loze na starinski način bez žica i svih drugih blagodati današnjice, ovi najveći šoltanski vinogradari, zasadili su određeni broj loza na južnim otočnim obroncima. Omeđenim maslinama i suhozidima tu namjeravaju provoditi tradicionalnu obradu i rezidbu kako bi u potpunosti sačuvali njihovu autohtonost i njegu loze na način kakav su provodili njihovi stari.

Divlje svinje i zečevi veliki su problem
Da sve ne bude idealno, pobrinula se divljač. Prvenstveno divlje svinje i zečevi. Dok jedni nagrizaju tek posađene trsove, drugi se slade njihovim plodovima. Stoga je u samim počecima sa čak osam kilometara mreže bio primoran zaštititi tek zasađeni vinograd. Sada je kaže, puno lakše, ali daleko od idealnoga.


Komentari članka

Vezani članci

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

23.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika

19.07.2026.

Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Trebalo mi je 25 godina da tvrtka Falcon Electronic postane renomirana i nezaobilazna u Hrvatskoj

13.07.2026.

Ne može se reći da nemamo konkurenciju. Nema ih puno, a dio konkurencije proizašao je iz elektroinženjera koji su stasali upravo pod mojim okriljem. Neki su, nakon odlaska iz tvrtke, otvorili vlastite tvrtke. Kaže se, kad učiš inženjera, odgajaš buduću ko

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk