Napokon do diplome i uz studiranje u Europi!

Hrvatska će napokon postati punopravna članica najvećeg europskog programa razmjene studenata, Erasmusa, u čijem je članstvu 2100 visokoobrazovnih institucija iz 31 europske zemlje. Članstvo u jedinstvenom programu mobilnosti dat će studentima iz Hrvatske priliku da dio studija provedu na nekom od europskih sveučilišta, a da pritom za život u stranoj zemlji dobivaju džeparac. Potpisivanje memoranduma potvrdio je u srijedu ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs. »Hrvatska će memorandum o pristupu Erasmusu potpisati za nekoliko mjeseci«, najavio je Fuchs.

Hrvatska ima vrlo nizak postotak mobilnosti studenata - samo oko 0,02 posto hrvatskih studenata studira u inozemstvu, a samo je 0,3 posto hrvatskih studenata uključeno u programe akademske razmjene. Za usporedbu, mobilnosti studenata na razini Europske unije je oko sedam posto. Osim što će studentima iz Hrvatske omogućiti da dio svoje diplome odrade u nekoj od tridesetak europskih država, gdje će im se sufinancirati boravak s 300 eura na mjesec, program omogućava i stručno usavršavanje nastavnicima i administrativnom osoblju u visokom obrazovanju.

Vijest o ulasku u Erasmus u srijedu je iznenadila i zagrebačkog rektora Aleksu Bjeliša, koji je upozoravao da Hrvatska kasni s ulaskom u članstvo. Običaj je, naime, da država pristupi Erasmusu četiri do pet godina prije no što postane članicom Unije. Erasmus je i obveza svake države prije ulaska u članstvo EU-a. »Dugo smo ovo čekali i zadovoljan sam jer je interes naših studenata za boravkom na stranim visokim učilištima iznimno narastao«, rekao je Bjeliš. Prema njegovim podacima, trenutačno je za odlazak na europska sveučilišta čak tri do četiri puta više prijava od mogućih mjesta. »To nam daje naznake da bismo kroz Erasmus mogli povući dosta sredstava nazad«, kaže Bjeliš.

Sveučilišta u Hrvatskoj od Erasmusa će profitirati tako da će postati otvorena za prihvat inozemnih studenata, za što se, kaže Bjeliš, Zagrebačko sveučilište dugo pripremalo. »Osim novih kapaciteta u studentskim domovima u koje ćemo smještati inozemne studente, potaknuli smo fakultete na otvaranje studija na engleskom jeziku. Prijavilo nam se četiri puta više studija no što ih možemo sufinancirati«, rekao je Bjeliš i dodao da je međunarodnu razmjenu studenata Hrvatska dosad nadoknađivala nizom bilateralnih sporazuma.

Za razliku od studenata, hrvatski znanstvenici imali su priliku ravnopravno sudjelovati u europskim projektima. Iz Sedmog okvirnog programa FP7, koji je glavni instrument Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja, uspjeli su dosad povući 15,2 milijuna eura. Prema riječima ministra znanosti, u zajedničku je blagajnu dosad uplaćeno 11 milijuna eura. Cilj Erasmusa je povećati mobilnosti studenata i nastavnika, a planira se da se do 2013. godine dosegne broj od tri milijuna studenata u razmjeni.

Novi laboratoriji na Tekstilno-tehnološkom fakultetu
Zahvaljujući oko milijun eura izvučenih iz natječaja Europske unije, Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu otvorio je u srijedu dva nova laboratorija. Laboratorij za mikroskopiju omogućit će, rečeno je, ulazak u nanoznanost, a drugi laboratorij za tekstil svojom opremom olakšava praćenje termalnih pojava. Laboratoriji su otvoreni svim znanstvenicima, no i gospodarstvenicima od kojih Fakultet očekuje suradnju. »Kriza neće trajati dovijeka i nadamo se da će fakulteti poput ovoga s hvalevrijednim projektima pomoći u izlasku iz nje«, rekao je ministar Fuchs na otvorenju.

Između šest i osam milijuna eura
Članarina za Erasmus iznosi između šest i osam milijuna eura, a prema riječima ravnatelja Uprave za znanost Hrvoja Meštrića, trenutačno se pregovara o točnom iznosu. Upravo je visoki iznos članarine bio razlog neulaska Hrvatske u program, u kojemu je od 1987. do danas sudjelovalo više od 1,5 milijuna europskih studenata i nastavnika.