"Ne" bušenju nafte u moru obeshrabruje investitore

U Ministarstvu i Agenciji za ugljikovodike ne žele službeno govoriti o budućnosti istraživanja nafte i plina.

Sudeći prema prvom intervjuu novog mandatara Tihomira Oreškovića, Hrvatska je sve dalje od ostvarenja plana prethodne Vlade da Hrvatska postane malom Norveškom. Orešković ne skriva da neće dopustiti istraživanje nafte u Jadranu. “Ne daj Bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno”, kaže Orešković, koji je eventualno sklon razgovarati o istraživanju plina u moru.

Kako je ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku projekt istraživanja ugljikovodika na moru i kopnu najveći u mandatu, ne čudi da se susreo s Oreškovićem. Neslužbeno, nije ga trebao puno upoznavati s projektom čija je realizacija zaustavljena uoči izbora, kad je potpisivanje ugovora s koncesionarima za more i kopno odgođeno za postizborno vrijeme. Orešković je dobro upućen u projekt, no, za razliku od mora, za koje odabrani koncesionari za tri polja, talijanski Eni i Medoilgas te Ina, neće po svemu sudeći sklopiti ugovore s državom, sklon je nastavku projekta istraživanja kopna. Revitalizacija Slavonije jedan je od prioriteta koje kanadski Hrvat Orešković ističe u prvim nastupima. Slučajno ili ne, najveći investitor za istraživanje ugljikovodika u Slavoniji kanadska je naftna kompanija Vermillion Energy, koja je dobila koncesije za četiri polja. Kanađani su dosad iskazali veliko zanimanje za naftu i plin u Hrvatskoj, među prvima su kontaktirali hrvatske vlasti nakon najava da će se ići s davanjem koncesija za istraživanje ugljikovodika. Osim s Vermillionom, ugovori bi se trebali potpisati i s Inom te nigerijskom tvrtkom Oando za po jedno polje.

Službeno o budućnosti projekta istraživanja nafte i plina nitko ne želi razgovarati u Ministarstvu gospodarstva i Agenciji za ugljikovodike. Što se eventualnih penala tiče, kako nam je u nedavnom intervjuu kazala ravnateljica Agencije Barbara Dorić, u ovoj fazi nema pravne osnove za to. Investitori su prihvatili pričekati još nekoliko mjeseci jer je riječ o ugovorima na 30 godina. Pitanje je kako će reagirati na najnoviji preokret, premda Hrvatskoj i te kako na ruku idu trendovi na tržištu i niske cijene nafte. To posebice vrijedi u slučaju Ine, koju je neslužbeno i pratio glas da zapravo nije zainteresirana za istraživanje u moru, ali se natječe računajući na odbijenicu koja bi mađarskom suvlasniku Molu bila dobar alibi u slučaju spora koji vodi protiv države.

Investitorima se ne šalje ohrabrujuća poruka promjenom politike prema istraživanju mora, to više što je natječaj za koncesije za 29 polja u Jadranu proveden u 2014., a ugovori su za 10 polja trebali biti sklopljeni najkasnije do travnja 2015. Stoga s odlukama Orešković ne bi trebao odugovlačiti nakon formiranja Vlade.