Nedostatak školovanih IT-stručnjaka

Najveća barijera za rast hrvatskog IT-sektora je premali broj zaposlenika, u prosjeku od sedam do devet, u domaćim IT-tvrtkama, kojima nedostaje i viša razina obrazovanja za prodaju i vođenje projekata za korisnike, zaključeno je u ponedjeljak na regionalnoj konferenciji o IT-industriji. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatske, kazao je da bi Microsoft, nakon Varaždina i nedavno u Splitu, mogao otvoriti inovacijske centre i u Rijeci i Osijeku. Microsoft u Hrvatskoj ima 1200 registriranih partnera te 180 start up tvrtki, od kojih je većina izvozno orijentirana. Dodao je da je nedopustivo da je u zemlji u kojoj nedostaje IT-kadra, između 1500 i 2450 IT-radnika, informatika izborni predmet u osnovnoj školi. »Uz to, problem je što u Hrvastkoj nema ni jedna IT-tvrtka koja ima više od 500 zaposlenih, a bez toga je nemoguće izaći izvan regionalnih okvira«, kazao je Vidaković.

Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP-ove udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, kazao je da nedostaje političke volje na svim razinama kad je riječ o boljem iskorištavanju potencijala ICT-sektora. Naime, političke elite, kaže, već dugi niz godina nisu svjesne potencijala ICT-sektora, od kojeg bi svi mogli imati koristi. Strategije se ne provede, a posebno u njima nema investicija. Sagrak je naveo primjer e-računa, koji bi mogao uskoro zaživjeti, ali postoji pravni problem kod njegove primjene. Smatra da za veću primjenu ICT-a postoji problem što se tiče propisa i zakona koji ne prate elektroničko poslovanje. Goran Radnić, predsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, kazao je da ta udruga postoji od nedavno te da ima 40 članova, a cilj je da ih okupi 200. Radnić je naveo da se domaće IT-tržište dosta promijenilo u posljednjih pet godina, jer su se na tržištu, zahvaljujući internetu, pojavili i akteri koji nemaju formalno visko tehnološko obrazovanje. Kazao je da će udruga tražiti od države da omogući besplatno školovanje za iskorak na međunarodno tržište softvera na kojem sad dominiraju proizvođači iz SAD-a i Azije. Diana Šimić, predsjednica Nadzornog odbora Centra za razvoj e-upravljanja iz Ljubljane za regiju SEE, kazala je da su mali pomaci napravljeni u našoj regiji što se tiče perspektive IT-sektora. Dodala je da ima mogućnosti za veći iskorak ako se tvrtke s ovih prostora više uključe u korištenje europskih fondova koji svake godine rastu 20 posto.

Na panelu Javni sektor-investitor u IT-sektor ili kočnica razvoja, Ivan Matasić, član Uprave HŽ infrastrukture, kazao je da HŽ infrastruktura u upravljanje imovinom namjerava uložiti 10 milijuna eura. Uz to, do 2020. godine u sigurnosno-signalne uređaje na željeznici, u sklopu povlačenje dvije milijarde eura iz EU-fondova, namjerava investirati 100 milijuna eura.