Novi prijedlog Zakona o dodatku na mirovine

Podaci o financijskim rezultatima investicijskih i mirovinskih fondova koje je na konferenciji fondovske industrije iznio Ante Samodol pokazuju da su mirovinski fondovi i u krizi poboljšavali sliku cjelokupne industrije.

Prosječna je stopa prinosa obveznih mirovinskih fondova sada 5,11 posto, no unatoč tome ne prestaju prigovori zbog nepovoljnijih mirovina prvih umirovljenika iz drugog stupa. Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima uzalud je objašnjavalo da je to tako ponajviše zbog toga što nemaju pravo na dodatak na mirovinu te zbog toga što primaju, u odnosu na stopu doprinosa, neproporcionalno nižu mirovinu iz prvog stupa u odnosu na drugi stup. Nakon uzaludnog apela u javnosti Udruženje je, potvrđuje nam to Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ CO mirovinskog društva, izradilo prijedlog Zakona o dodatku na mirovine (proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup) koji su već prezentirali relevantnim državnim institucijama: -Nepravda je evidentna, jer pravo na dodatak imaju oni koji su radili u inozemstvu, a nemaju ga oni koji su 75 posto svoje mirovine uplaćivali u prvi stup. Iz prava na dodatak nepravedno su izbačeni oni koji su uplaćivali u drugi stup, pa predlažemo da se napravi izračun za najbolju kombinaciju iznosa mirovine tih ljudi – kaže Štimac. Povratnih informacija zasad nema, no Štimac kaže kako je to jedini način da se riješi problem nepovoljnijeg izračuna mirovina iz kombiniranog sustava u usporedbi s mirovinama samo iz prvog stupa. Udruženje već poduže napominje kako je riječ o malom broju umirovljenika, a sredstva koja su za to potrebna zanemariva su. Uspješnost drugog stupa u cjelini će se moći ocijeniti tek za 10-15 godina kada u mirovinu krene prvi veliki val umirovljenika. Na upit o visini naknada za upravljanje imovinom koja je u vremenu od 2002. do 2009. godine premašila milijardu kuna Štimac kaže kako nije točno da su naknade visoke.

-Naknade su najmanje u okruženju, a osim toga Hanfa ih kontinuirano smanjuje, pa su s početnih 1,2 posto smanjene na sadašnjih 0,75 posto – tvrdi Štimac dodajući da trošak Regosa koji se prebacuje drugom stupu nije u potpunosti trošak drugog stupa, jer je ta naknada definirana dogovorom između dviju državnih institucija, Regosa i Fine.