Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Iako snijeg i temperature ispod ništice kazuju da zima uvelike traje na Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu Jasminke Zlatarek (43) iz Varaždinske županije, Općine Maruševec, razmišlja se o povrtnicama koje će se saditi u rano proljeće. U pravilu su to kelj, cvjetača, brokula, ali ima kod radišne ekonomistice crvenog i običnog zelja, graha, bundeva, krastavaca, rajčice, blitve, špinata, luka, korijenastog povrća i dr.

Nakon što je svojedobno ostala bez posla, priča nam Jasminka, bilo je pitanje kako dalje preživjeti, pa je izvor prihoda i egzistencije došao od naslijeđene zemlje, odnosno bavljenja poljoprivredom od koje danas isključivo i živi. Ona i sin joj David (23), a nažalost ne tako davno, rame uz rame s njima je bio i pokojni joj suprug. Sa zemljom (nešto više od tri hektara), ističe naša sugovornica, prijateljuje od djetinjstva, iako je zapravo gradsko dijete i cijeli je život kaže provela u centru grada. Nakon što bi joj roditelji, prisjeća se, došli doma s posla, uvijek bi se odlazilo na selo "nekaj delati". Pa joj ono zato i nije strano kao ni poljodjeljski posao jer naučena je raditi na zemlji.

U ponudi krumpir i varaždinsko zelje

A u ponudi na oko pola hektar kod Jasminke tijekom godine ima i krumpira i neizostavnog varaždinskog zelja. Prvotno je potonjeg kupila nekoliko paketića i sadila ga, a kasnije je sadnice radila sama. Iščupala bi glavicu zelja s korijenom koju bi potom umetnula u rupu dubine dvadesetak centimetara i pokrila je tankim slojem zemlje, odnosno slamom da se očuva temperatura i da se ne smrzava. Pokrila bi sve, kaže i stajskim gnojem. Na proljeće iz središta bi glavice izniknuli cvjetovi, odnosno svojevrsne tanke mahune sa sjemenkama koje bi potom posijala, odnosno presadila, ali tek "kada su visine dvanaestak centimetara". Osim potonjeg zaživi na poljima vrijedne ekonomistice i oko 6.000 sadnica crvenog zelja od kojih kaže nešto i otpadne od suše, štetnika i drugog, a u prosijeku to bude brojka od njih oko 4500 od čega se u pravilu dobije oko 2,5 tone zelja.

OPG bijelo zelje prodaje po šest kuna za kilogram, dok je crveno osam jer ga obitelj manje sadi, a i kod nas se ono uglavnom koristi za salate i nije u kulinarstvu zastupljeno kao što je slučaj s Francuskom i Italijom. Pripremaju majka i sin za tržište i kiselog zelja koje je traženo, a i poznato je ono iz varaždinskog kraja. Nakiselili su ga oko 1.300 litara, a našlo se za prodaju i ponešto kisele repe. Kada je o cijena riječ, naša ih sugovornica formira prema onima kako se kreću i na varaždinskoj tržnici pa joj je tako kilogram poriluka 10, cvjetače 15, a špinat je 20 kuna. Jasminkini su proizvodi s eko certifikatom što isključuje upotrebu herbicida izuzev sredstacva za zaštitu na biljnoj bazi. Kao prirodne insekticide gospodarstvo Zlatarek koristi pripravke od koprive, a dobar je i dalmatinski buhač. Šarolik im je izbor povrća jer jedno sustiže drugo pa gotovo i nemaju praznog hoda (poštuju i plodored).

Na imanju imaju i manji plastenik gdje uzgajaju rajčicu, papriku, mahune i slične povrtnice koje nemalo prodaju na kućnom pragu, a robu dostavljaju i dva purta tjedno u Zagreb, odnosno jedanput u sedam dana odlazi im ona u Rijeku i Šibenik. Iako je rad u poljoprivredi zahtjevan i traži predanost, majka i sin kažu kako nemaju dovoljno kapaciteta za potražnju svojih proizvoda koje nude tržištu. Trebalo bi im za to oko sedam hektara zemlje koju bi kao i sadašnju obrađivali sa svojom mehanizacijom (traktor i dr.) koju su pribavili bez kreditnog opterećenja.

Nisu dužni bankama

Ulagali su zarađeno i ušteđevinu pa su utoliko sretniji da u ova nesigurna vremena nisu dužni bankama. Imaju još na gospodarstvu i svojih 350 kokoši i desetak ovaca što im dobro dođe za prirodni gnoj kojim poboljšavaju strukturu tla koja je u tom kraju nemalo šljunkovito. Životinje im slobodno šetaju na oko 2.500 četvornih metara ograđenog prostora. Kokoši Hrvatice, odnosno crvene nesilice osim vanjskog imaju i svoje prostore za spavanje, onaj gdje nose jaja koje po komadu prodaju za 1,80 kuna.

Sve što su ustrojili na gospodarstvu još će kažu neko vrijeme tako i ostati a planove koje imaju realizirat će u budućnosti, korak po korak.