Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2019

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

Izvor: www.index.hr · Autor: s.m.  

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

GIMNAZIJA Ørestad javna je srednjoškolska ustanova u Kopenhagenu otvorena 2005. godine. U vrijeme gradnje odlučeno je da će to biti školska zgrada budućnosti. Danas je to futurističko zdanje koje kombinira tradicionalne razrede i potpuno otvorene prostore, piše novinarka američkog portala Medium.com, specijaliziranog za socijalnu tematiku, koja je nedavno posjetila nekoliko inovativnih danskih obrazovnih ustanova.

Ravnatelj ove danske škole Allan Kjaer Andersen objasnio je kako prostor utječe na pedagogiju. Primjerice, tradicionalni način podučavanja bio bi previše bučan u otvorenim prostorima pa učenici rade individualno na svojim prijenosnim računalima, a učitelji ih obilaze i pomažu po potrebi. Andersen to naziva aktivnim učenjem koje se implementira korištenjem tehnologije.

"Želimo da naši učenici budu proizvođači i komunikatori, zato koristimo što je moguće više kreativnih alata. Tehnologija je ovdje u službi učenika, neizbježno ju moramo koristiti da bismo učenicima omogućili željena znanja", objašnjava ravnatelj Andersen.

Na pitanje što im se najviše sviđa u njihovoj školi, odgovor je redovito bio samo jedan: otvorenost prostora koja im omogućava da slobodnije dišu, odnosno da ne budu zatvoreni unutar četiri zida cijelog dana.

Zelena škola je neovisna obrazovna institucija u Danskoj, međutim, 75 posto troškova namiruje se iz javnih fondova. U ovoj školi sve se vrti oko ekologije i održivog razvoja, od same zgrade i njene prilagođenosti aktivnostima (vrtlarstvo, joga, sportovi), pa do pedagoških metoda koje se mogu opisati kao održive, inovativne i kreativne. Pedagogija se temelji na projektima, pogotovo u višim razredima koji mogu sami izabrati teme i projekte na kojima žele raditi. Svakodnevno se prakticira nastava na otvorenom, barem jedan nastavni sat, čak i kad sniježi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tehnologija se koristi u nastavi na način da učenici budu stvaraoci i proizvođači, a ne konzumenti. Djeca u višim razredima uče programske kodove i na računalima provode istraživanja u okviru svojih projekata. No pri posjeti novinarke Medium.coma učenici nižih razreda radili su na projektu o rodnim stereotipovima. Učitelji i učenici došli su odjeveni u žensku odjeću, a učiteljice i učenice u mušku. Jedan od eksperimenata sastojao se u šetnji ulicama i bilježenju reakcija prolaznika na njihovo odijevanje.

Posljednji primjer iz danskog obrazovnog sustava je javna škola Hellerup, koja je također inovativna u smislu arhitekture i pedagogije. U ovoj školi učitelji nastavu planiraju, provode i ocjenjuju zajedno, odnosno njihova je suradnja u središtu obrazovnog sustava. Polovinu školske godine učenici ne slušaju klasične nastavne predmete, nego uče kroz projekte koji često uključuju praktičnu nastavu. Ravnatelj Lasse Reichstein smatra da učenici tek kroz projekte zaista usvajanju nova znanja. Sve što su slušali na klasičnoj nastavi, učenici koriste u tjednima kad su na redu projekti.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će raditi i učiti. Nekoliko dana godišnje učenicima se prepušta odluka o prostoru za učenje, mogu odabrati žele li raditi kod kuće, u parku, u gradskoj knjižnici... Bitno je da se obrazovni proces odvija izvan škole, kako bi djeca shvatila da je učenje sveobuhvatno i da škole nisu jedina mjesta u kojima se može učiti.

Tehnologija se koristi na mnoge načine. Škola ima svoju on-line platformu koja ciljeve i rezultate učenja čini vidljivima roditeljima i učenicima. Njima je omogućeno i da sami ocijene svoj uspjeh. Škola koristi inteligentni software MathematikFessor za vježbanje matematike, zaključuje Medium.com svoju priču o inovativnim danskim školama.


Komentari članka

Vezani članci

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

23.02.2026.

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

04.02.2026.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Projekt „Biti bolji – 1000 ideja“ povezao školu i poduzetništvo

27.12.2025.

Projekt „Biti bolji – 1000 ideja“ još je jednom potvrdio koliko je mladima važno omogućiti učenje kroz stvarna iskustva i izravni susret s poduzetničkom praksom. Kroz ovaj pilot-projekt učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek imali su prili

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke