Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2015

Pet obveza svakoga tko ostvari dohodak u inozemstvu

Izvor: liderpress.hr · Autor: Marija Zuber  

Pet obveza svakoga tko ostvari dohodak  u inozemstvu

Fizička osoba hrvatski rezident koja ostvari bilo kakav primitak iz inozemstva obvezna je o tome obavijestiti Poreznu upravu, a ovisno o sadržaju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom izvora, u pravilu i platiti porez na dohodak u Hrvatskoj.

Ako fizička osoba ostvari primitak koji se prema hrvatskim propisima klasificira kao drugi dohodak, tada primatelj dohotka treba platiti i obvezne doprinose te o svemu tome izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD. S obzirom na to da države međusobno razmjenjuju podatke o primicima fizičkih osoba, porezni se obveznici moraju pažljivo brinuti o svojim obvezama.

Sažeto, obveza je fizičke osobe koja ostvaruje primitke iz inozemstva: 1) prijaviti se u Registar poreznih obveznika, 2) obračunati i platiti predujam poreza na dohodak, 3) obračunati i platiti doprinose, 4) izvijestiti Poreznu upravu o ostvarenim primicima te možda i 5) za dohodak iz inozemstva podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

Porez ovisan o izvoru

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu poreznog obveznika, na obrascu RPO, u roku osam dana od početka ostvarivanja primitaka. U prijavi se navodi iz kojeg će se izvora ostvarivati primici iz inozemstva, tj. je li riječ o dohotku od nesamostalnog rada koji se ostvaruje izravno iz inozemstva, o drugom dohotku, o dohotku od kapitala li možda o dohotku od imovine.

Kad fizička osoba iz inozemstva primi autorski honorar, proviziju, naknadu za članstvo u nadzornom odboru, kamatu, dividendu, udio u dobiti ili drugu vrstu dohotka od kojega se prema našim propisima porez na dohodak obračunava kao porez po odbitku, sama je dužna obračunati i platiti porez na dohodak i prirez. Prema kojoj stopi treba obračunati porez, ovisi o izvoru dohotka. Ako je primljen autorski honorar porez treba obračunati prema stopi od 25% uz umanjenje porezne osnovice za 30% paušalno priznatih izdataka, ako je primljena naknada za članstvo u nadzornom odboru inozemnog društva također prema stopi od 25% uz umanjenje porezne osnovice za plaćene doprinose iz primitka, za dividende i udjele u dobiti prema stopi od 12%, za kamatu također prema stopi od 12% itd. Porez na dohodak i možebitni prirez treba platiti u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka. Pri obračunu poreza primitak ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je dohodak ostvaren.

Iznimno, fizička osoba ne mora platiti predujam poreza primi li dohodak iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa je na temelju tog ugovora u državi izvora ustegnut predujam poreza. U tom slučaju porezni obveznik ne mora u Hrvatskoj platiti predujam poreza, ali zato mora za taj dohodak podnijeti godišnju prijavu (osim ako je riječ o dohotku koji Hrvatska u skladu s ugovorom izuzima od oporezivanja). Ta kombinacija dovodi poreznog obveznika u situaciju odlučivanja o tome je li mu isplativije platiti porez u Hrvatskoj, iako mu je u inozemstvu već ustegnut predujam inozemnog poreza, kako bi izbjegao obvezu podnošenja porezne prijave, što mu je možda isplativije. Pretpostavimo da je na dividendu primljenu iz inozemstva inozemni isplatitelj u državi izvora ustegnuo 5% poreza, pa ako porezni obveznik u Hrvatskoj još plati 12% poreza na dohodak od kapitala, to mu je možda isplativije od podnošenja godišnje porezne prijave u kojoj bi, istina, mogao uračunati porez plaćen u inozemstvu, ali bi ovisno o iznosu godišnjih primitaka možda platio porez prema stopi od 40%.
Ako u inozemstvu nije plaćen predujam poreza ili kad se dohodak ostvari iz države s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj je bez iznimke dužan u roku osam dana platiti predujam poreza u Hrvatskoj.

Primici od drugog dohotka

Na neke primitke ostvarene iz inozemstva primatelj je obvezan obračunati i platiti doprinose za mirovinsko osiguranje prema stopi od 20%. Riječ je o primicima od drugog dohotka, ali samo onima koji podliježu plaćanju doprinosa. Doprinos za zdravstveno osiguranje ne plaća se. Dakako, ako je iz inozemstva primljen drugi dohodak koji je prema Zakonu o doprinosima oslobođen plaćanja doprinosa primatelj ih ne plaća jer se i na drugi dohodak iz inozemstva primjenjuju propisana oslobođenja (autorski honorari, primici koje ostvaruju umirovljenici i dr.).

Primatelj dohotka iz inozemstva dužan je u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD na kojemu iskazuje podatke o državi izvora i vrsti primitka, a ako je riječ o primitku za koji obračunava i plaća doprinose odnosno predujam poreza na dohodak i prireza, tada i svote obračunanih doprinosa i poreza.


Komentari članka

Vezani članci

Kolak: Končar može povući hrvatske tvrtke na svjetska tržišta

12.07.2026.

Predsjednik Uprave Končara pozvao je male i srednje tvrtke na suradnju jer samostalno teško mogu konkurirati globalnim divovima

JGL pokreće najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti

09.07.2026.

Predsjednica Uprave Eva Usmiani Capobianco kaže da će ulaganje od 139 milijuna eura povećati proizvodne kapacitete i ubrzati međunarodnu ekspanziju

Hrvatski gigant osvaja tržišta: Končar sklopio novi višemilijunski posao u Belgiji

07.07.2026.

Domaći industrijski div KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori potpisao je ugovor s belgijskom tvrtkom Elia Asset vrijedan više od 15 milijuna eura. Ovim poslom Končar ne samo da jača svoju poziciju na zahtjevnom tržištu zapadne Europe, već se

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

30.06.2026.

HOK poručuje da obrtništvo nikad nije bilo snažnije, ali upozorava da su porezno rasterećenje, radna snaga i siva ekonomija i dalje izazovi

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk