Planiramo rast od 10%, ne isključujemo ni daljnje akvizicije tvrtki u regiji

Grupa AgroFructus putem šest tvrtki posluje u Hrvatskoj, BiH te u Makedoniji.

Zapošljava 550 radnika, surađuje s 3000 kooperanata, godišnje otkupi više od 100 tisuća tona voća i povrća te raspolaže s 90 tisuća tona rashladno-skladišnih kapaciteta. Opskrbljuje sve veće trgovačke lance u Hrvatskoj i oko 20 posto proizvodnje plasira u Australiju, Kanadu, SAD, Švicarsku, Njemačku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Libiju i Izrael. Vlasnik i direktor Denis Matijević govori o ambicioznim planovima kompanije i problemima u hrvatskom agraru.

U agrarni biznis krenuli ste kao OPG, potom ste osnovali tvrtku Plodovi Fructus i nastavili se širiti akvizicijama. Je li konsolidacija portfelja završena?
S obzirom na iskustva i ostvarene planove te detaljno poznavanje tržišta, želimo u Hrvatskoj nastaviti s aktivnostima usmjerenim na daljnju koncentraciju svježeg i konzerviranog biznisa. U regiji planiramo određene iskorake s vlastitim proizvodima, a potom ćemo u obzir uzeti i daljnje akvizicije poslovnih subjekata iz branše ili realizaciju ciljeva greenfield investicijama.

Može li se danas u Hrvatskoj živjeti od proizvodnje voća ili povrća?
Može. To najbolje mogu potvrditi naši brojni kooperanti i partneri. No, opstaju samo oni koji su bili spremni proširiti znanja, okrupniti zemljište, ulagati u nove tehnologije, a sve s ciljem proizvodnje konkurentnih proizvoda.

S obzirom na iskustva vaših kooperanata, kakvu proizvodnju mora imati OPG da bi bio ekonomski održiv?
Površine za proizvodnju voća i povrća razlikuju se od kulture do kulture. Preporuka je da se kulture slažu tako da obiteljsko gospodarstvo ima posla 12 mjeseci u godini, za što imamo i razrađene modele o kojima educiramo naše kooperante.

Nedavno vam je isplaćeno 11 mil. kn potpore iz IPARD-a za investiciju u tvrtki Marinada. Imate li još projekata, hoćete li se javiti za novac iz ruralnog razvoja?
Osim te investicije, kojom smo izuzetno zadovoljni jer smo preradu voća i povrća podigli na 15 tisuća tona, planiramo dodatne projekte vezane uz proširenje kapaciteta i daljnje stvaranje dodatne vrijednosti proizvoda kroz širenje hladnjače, uvođenje novih linija za pakiranje i novih tehnologija. Jedan od skorijih projekata je i gradnja automatiziranog regalnog skladišta koje planiramo prijaviti na jedan od sljedećih natječaja iz ruralnog programa. Riječ je o širenju i moderniziranju skladišnih kapaciteta, odnosno izgradnji automatskog samonosivog regalnog skladišta kapaciteta 22.000 paletnih mjesta.

Jesu li mjere u programu ruralnog razvoja dobro pogođene?
Mjere jesu dobro pogođene, no program ruralnog razvoja kasni, a natječaji nisu dovoljno dobro pripremljeni.

Što bi Vlada trebala poduzeti da osnaži investicijski ciklus?
Potrebna nam je poljoprivredna strategija koja bi definirala jasne mjere i konkretne korake. Trebalo bi razmotriti porezna rasterećenja, izmjene zakona o radu i sl. Prodaja državnoga poljoprivrednog zemljišta sama po sebi ne bi ništa značila.

Uvozimo enormne količine povrća i voća, kako povećati proizvodnju?
Treba jasno definirati proizvode koje ćemo raditi u vlastitoj proizvodnji, a koje ćemo uvoziti. Potom treba definirati proizvode koji imaju komparativnu prednost, odnosno one s kojima ćemo biti konkurentni vani.

Koliko ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2014.?
Ostvarujemo rast na razini Grupe, ukupan promet lani je iznosio oko 600 milijuna kuna, ove godine planiramo rast od 10 posto. Proizvodi s kojima radimo u kategoriji su socijalno osjetljivih, no deflaciju nadoknađujemo kroz volumene i tako ostvarujemo rast.