Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ruj 2025

Priča o Brođanki koja je potukla kozmetičke divove: 'Trebamo se zapitati što stavljamo na kožu'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Imrešković  

Priča o Brođanki koja je potukla kozmetičke divove: 'Trebamo se zapitati što stavljamo na kožu'

Priča Brođanke Lane Vitas počinje naizgled klasično. Nakon što je stekla titulu magistre farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, radila je u struci, prvo u privatnoj ljekarni, a zatim u ljekarni Opće bolnice u Slavonskom Brodu, u kojoj je napredovala do funkcije voditeljice odjela. No ljubav prema kozmetologiji i kemijskim formulama odnio ju je u posve drugom smjeru. Jedna malina i njezina moć promijenile su sve

Od osobe koja je svoje radne dane provodila u izdavanju i preporuci niza farmaceutskih sredstava, od raznih lijekova do kemoterapije i ostalih medicinskih supstanci, Lana Vitas danas je postala poduzetnica koja nudi ljudima ono što dolazi isključivo iz prirode.

'Inače sam orijentirana na fermentirano, a istražujući aktivne sastojke došla sam do maline. Ona je zdrava, puna antioksidanata, a i podsjeća me na djetinjstvo, slow ageing i zdraviji način života. Fermentirano znači da imamo velike molekule koje dobre bakterije razgrade na male molekule i onda se one puno bolje upijaju u kožu. Moć prirode tu se miješa sa znanošću, a sam proces fermentacije pretvara prirodne sastojke u visokoučinkovite aktivne tvari koje koža lakše apsorbira, što u kozmetičkom proizvodu znači dublju hidrataciju, revitalizaciju i zaštitu kože. I tako je nastao serum Maleena', počinje svoju priču o velikom uspjehu Vitas.

Testirala ga je sama, podijelila ga prijateljicama i naišla na izvanredne reakcije. Dio korisnica rekao je da im je riješio hiperpigmentaciju, druge da su im nestale sitne akne na čelu, treće da im je vratio sjaj i uklonio sitne bore. Nakon toga odlučila je svoj serum na bazi maline dati na testiranje i tri mjeseca kasnije bio je na tržištu.

Može li mali homemade serum pobijediti velike kozmetičke divove? Može
Sljedeći veliki korak bila je prijava seruma na veliko natjecanje Elle Beauty Awards, a ono već više od deset godina u cijelom svijetu postavlja ljestvicu u svijetu ljepote i njege kože. Za Vitas je velik šok bio kada je doznala da je prestižna nagrada za najbolji serum stigla gotovo nepoznatoj marki Maleena i njezinom proizvodu na bazi fermentirane maline.

'Kada sam vidjela tko mi je konkurencija, brendovi kao što su L'Occitane, Nivea, Elizabeth Arden i Payot, pomislila sam zašto sam se uopće prijavljivala. Toliko sam malo nade polagala u nagradu da sam baš u to vrijeme dogovorila putovanje na kozmetički sajam u Njemačkoj. Stigla je vijest o nagradi i umjesto mene morala ju je preuzeti prijateljica. Bila sam šokirana i presretna. To je bio trenutak u kojem sam doista počela vjerovati u svoj proizvod', kaže.

Za njezin san o pokretanju proizvodnje low tox kozmetike to je bila prekretnica jer su ljudi preko noći čuli za Maleenu.

'U kratko vrijeme stigao mi je velik broj narudžbi u web shopu, a još nisam imala novu seriju seruma, pa sam čak morala napraviti prednarudžbe. Ljudi su bili zainteresirani', kaže Vitas.

Uz serum trenutno nudi kremu za okoloočno područje, također rađenu na bazi fermentiranog ekstrakta maline, a u sastav je uključila i ekstrakt kore jasena, vitamin B3 i organski silicij jer oni zajedno, objašnjava, mogu smanjiti podočnjake i natečenost kože oko očiju.

Sve potrebno o svijetu proizvodnje kozmetike, od ideje do konačnog proizvoda, učila je na tečajevima, a posebno puno naučila je kroz mentorski program Mirele Ilenić.

Od miješanja majčinih parfema do prirodne kozmetike i koncepta low tox života
Da ju je životni put vodio ka farmaciji i kozmetologiji, pokazalo se još dok je bila djevojčica.

'Uvijek sam voljela eksperimentirati, još kao dijete jednom sam uzela sve mamine parfeme, pomiješala ih i tada tu mješavinu nazvala glicerol. Danas, zanimljivo, baš glicerol imam u formuli svojih proizvoda', kaže.

U tinejdžerskoj dobi imala je velikih problema s tenom pa jedno vrijeme, prisjeća se, čak danju nije izlazila iz kuće. Problem je bio hormonski i to ju je dovelo do toga da razmišlja o svemu što utječe na zdravlje kože i čitavog tijela.

Njezina je teorija jednostavna: svakodnevno nanošenje niza kemikalija i omekšivača za rublje za tijelo je previše i stvara nešto što ona naziva 'kumulativna toksičnost'. Sve se to taloži u organizmu i nastaje kao posljedica nepovezanosti s prirodom. Zato je njezin odabir uvijek što prirodnije i bez hormonskih disruptora, a oni osobito smetaju ženama.

'Trebamo se prvo upitati što stavljamo na kožu jer se apsorbira sve što nanesemo. Krema za lice, omekšivač, krema za tijelo, dezodorans, šminka, primjerice maskara se također apsorbira kroz sluznicu oka. Sve se to nakuplja i može djelovati na hormonski balans u organizmu. Zato je moj stav da trebamo pokušati uvoditi sve ono što je prirodnije jer smo ionako previše okruženi onečišćivačima u svakodnevnom životu', poručuje.

Ono što je ovoj mladoj magistri farmacije danas najvažnije to je da sastojci koje dodaje u svoje proizvode ne narušavaju hormonsku ravnotežu organizma.

Njezina službena web stranica trenutno nudi tek dva proizvoda jer i sama priznaje da sve što izbaci na tržište mora biti savršeno.

'Za svaku tu formulaciju dugo mi treba. Primjerice napravim kremu s odličnim sastojcima, no ne upija se dovoljno brzo. Ili ostane bijeli trag, a to baš ne volim', kaže.

Otvorila biznis, dala otkaz i što dalje? Zbog straha i sumnje znala je, kaže, i zaplakati
Sigurnost rada u velikom sustavu kao što je bolnički preko noći zamijenila je neizvjesnim poduzetničkim vodama. Svakodnevno je, kaže, morala učiti nešto novo o poslovnim elementima o kojima nije ni razmišljala niti je znala da postoje: kako nabaviti ambalažu i pronaći kutije te doznati sve o marketingu, odnosima s javnošću, pregovaranju s dobavljačima i klijentima. No zadovoljstvo njezinim proizvodima ono je što je, kaže, ispunjava, kao i stalno traženje novih formula, sastojaka, dodataka, a da pritom ne uvodi štetne elemente.


Komentari članka

Vezani članci

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

23.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

Osječko-baranjska županija osigurala besplatno izlaganje za poduzetnice na Jesenskom sajmu

20.07.2026.

U okviru Jesenskog sajma, koji se održava od 25. do 27. rujna 2026. godine u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, bit će organizirana 13. izložba ženskog poduzetništva. Cilj ove manifestacije je kreiranje novih poslovnih prilika za subjekte u v

Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika

19.07.2026.

Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk