Pšenice nema ni za domaće potrebe, a kamoli za izvoz

Nakon duljeg razdoblja Hrvatska ove godine ne samo da neće imati viška pšenice za izvoz, nego neće imati dovoljno ni za vlastite potrebe. Tvrdi to Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji svoje tvrdnje, između ostaloga, temelji i na niskim prosječnim prinosima uzrokovanim elementarnim nepogodama, bolestima i sličnim, ali i činjenici da je lani tom kulturom zasijano oko 20 posto površina manje nego ranijih godina. Ni ove godine u ovom razdoblju nitko još nije objavio službene podatke o stanju prijelaznih zaliha pšenice, dok se o konačnim količinama proizvedene pšenice ove godine barata s podacima o konačnoj proizvodnji od približno 550.000 tona pšenice, što bi bilo u rangu domaćih potreba.

Mađari zabranili izvoz pšenice
Međutim, u tu se proizvodnju, kako doznajemo, ubraja i proizvodnja od 50.000 do 60.000 tona sjemenske pšenice, što odgovara količini pšenice koju Hrvatska inače troši u mjesec dana. O količinama pšenice s kojima se ušlo u ovogodišnju žetvu nije se, unatoč zahtjevima seljačkih udruga, do sada izjasnilo ni Ministarstvo poljoprivrede. - Mnogi ovih dana samo nagađaju o postojanju nekih količina pšenice u državnim robnim zalihama, a ja ne nagađam nego znam, i to iz vrlo pouzdanih izvora, da je nema. Lanjske značajnije zalihe pšenice postojale su samo kod određenih tvrtki, dok je država imala samo manje količine kojima je kasnije namirila otuđenu pšenicu iz Đakovštine. Pojedine velike tvrtke koje su čak tvrdile da imaju zaliha do kraja 2011. godine, proteklih su dana ipak ušli u otkup pšenice, jer su gotovo pomele svoja skladišta, dio pšenice su samljele za vlastite potrebe, a dio izvezle u Bosnu i Hercegovinu.

Budući da ni zemlje okruženja nemaju dovoljno pšenice, Mađarska je, primjerice, zbog toga zabranila njezin izvoz, cijena pšenice raste. Cijena pšenice iz dana u dan raste i kod nas. Tomu smo svjedoci i ovih dana kada je već došla na 1,20 kuna po kilogramu. Osobno smatram da će do kraja mjeseca porasti i na 1,50 kuna po kilogramu, te je seljaci ne bi trebali, ako to baš ne moraju, sada prodavati, kaže Zdravčević, te napominje da zbog rasta cijene pšenice cijena kruha i pekarskih proizvoda ni u kojem slučaju ne smije rasti, jer je ona bazirana na cijeni od 2,20 kune po kilogramu.

Raste cijena uljarica
Seljaci se rado sjećaju tzv. “zlatne 2008. godine”, kada je bio zabilježen vrlo visok urod svih poljoprivrednih kultura, ali i do tada nezapamćen rast cijena. Kažu kako ne vjeruju da bi se ona sada mogla ponoviti, ali očekuju da bi se neke cijene roba mogle približiti tadašnjim. Zdravčević napominje da trenutačno vlada velika potražnja za otkupom uljane repice, koje je ove godine proizvedeno malo, a otkupljivači nude dvije kune po kilogramu i plaćaju na licu mjesta. - Već sada raste i interes za otkupom suncokreta, koji za sada izgleda gotovo idealno, a čija se žetva tek očekuje. Budući da ga također ima malo, cijena kilograma suncokreta već sada iznosi 2,60 kuna po kilogramu, kaže Zdravčević.