Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2022

Razni otpori u pravosuđu koče industriju konoplje vrijednu pet milijardi eura godišnje

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Renata Debeljak  

Razni otpori u pravosuđu koče industriju konoplje vrijednu pet milijardi eura godišnje

Nazivaju je biljkom 21.stoljeća, a sve njezine blagodati još uvijek nisu dovoljno iskorištene. Ukratko, konoplja je biljka koja može zadovoljiti sve ljudske potrebe, jer je iskoristiva kao hrana, lijek, energent, u tekstilnoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, za papir, užad, obuću, dijelove u autoindustriji, kao građevinski materijal, ali i kao hrana za životinje. Njezine dobrobiti sežu daleko u ljudsku povijest, čak unatrag 10 tisuća godina, no moderan je čovjek tek odnedavno počeo sve više shvaćati, uvažavati i koristiti dobrobiti te biljke. Potrebno je razlikovati industrijsku konoplju (Cannabis sativa L.) od indijske konoplje (marihuane), jer te dvije vrste imaju isti biljni genom, ali ih bitno razlikuje sadržaj THC-a (delta-9-tetrahydrocannabinol).

Drevni Kinezi su od konoplje pravili odjeću, koristili ju za liječenje reume i malarije, a stari Egipćani su kamenje za piramide vukli izrazito izdržljivim užetom od konoplje. Kristofor Kolumbo je u Ameriku doplovio na brodovima čija su jedra bila napravljena od snažnih vlakana konoplje, dok je prva knjiga ikad, Gutenbergova Biblija iz 1455., tiskana na papiru od konoplje.

Uzgoj industrijske konoplje isplativiji je nego uzgoj suncokreta, kukuruza i soje, a iako Hrvatska trenutno ima najliberalnije zakone u Europi glede uzgoja industrijske konoplje, što je privuklo brojne nove uzgajivače i proizvođače, to je još uvijek daleko od idealnih brojki, jer Hrvatska ima puno veći potencijal za uzgoj konoplje. Iskoristivost biljke je gotovo 100 posto, a od stabljike, cvijeta i sjemena može se proizvesti više od 20 tisuća različitih proizvoda.

Hrvatska ne koristi potencijal za proizvodnju
- Trenutačno je u Hrvatskoj prijavljeno više od 170 uzgajivača koji sade konoplju na 100 hektara. Naravno, to nisu završne brojke, jer većina prijava će doći krajem svibnja i u lipnju. Ipak, prema trenutnim informacijama vidi se značajan pad za razliku od 2021. godine kada je bilo prijavljeno čak 590 uzgajivača na više od 800 hektara. Uz oko 2,7 milijuna hektara obradive zemlje, rekao bih da Hrvatska ima idealne uvjete za uzgoj svih vrsta konoplje. Tu govorimo o industrijskom i selektivnom modelu. Industrijski model podrazumijeva minimalno pet ili više hektara pod površinom koja koristi regularno sjeme, dok se kod selektivnog uzgoja preferiraju manje površine.

Ono što najviše koči jači razvoj industrijskog modela uzgoja u Hrvatskoj u ovom trenutku je nedostatak adekvatnih pogona za preradu stabljike. Stabljika bi u budućnosti mogla biti izvor većeg broja proizvoda, od Hempcrete betona do vlakana i peleta. Nadam se da će se to u bližoj budućnosti promijeniti. Najveća prednost naše zemlje su različiti geografski uvjeti. Oni omogućavaju uzgoj konoplje s vrlo zanimljivim organoleptičkim svojstvima, odnosno raznovrsna mikroklima stvara unikatne vrste kanabinoida velikih vrijednosti za čovjeka. Iste sorte na drugačijim lokacijama daju različite korisne učinke - pojašnjava nam Vjeran Skurjeni, predsjednik udruge Centar za istraživanje društva (CID), koja podupire proizvođače industrijske konoplje.

Kod industrijskog modela ogromna prednost konoplje nad ostalim kulturama koje se siju je ta da je kompletna biljka višestruko iskoristiva u raznim industrijama. Ipak nedostatak prerađivačke industrije uzrokovat će lagani pad proizvodnje po hektaru ove godine. U 2019. i 2020. godini ostalo je više od 600 hektara neiskorištene stabljike konoplje na hrvatskim poljima. Kod selektivnog modela u kontekstu mikropoduzetništva, prednost je sloboda koju donosi dobro postavljeni poslovni model i interes za proizvod. Nedostatak je mali broj kvalitetnih uzgajivača, što onemogućava brži rast proizvodnje. Za rast će biti potreban period od 3 do 5 godina u kojem će se iz sezone u sezonu povećavati broj educiranih i kvalitetnih uzgajivača.

Pravosuđe koči industriju vrijednu 5 milijardi eura
Što se sve zadnjih godina promijenilo na hrvatskom tržištu glede zakona i pravilnika, ali i što bi još trebalo mijenjati da bi hrvatsko tržištu po uzgoju konoplje možda konkuriralo nekim drugim europskim tržištima?

- Ključna promjena je nastala krajem travnja 2019. novim zakonom, najboljim u EU. Njime se omogućava svima da jednostavno krenu u uzgoj konoplje, na bilo kojim površinama od balkona do 1.000 hektara, i sve to samo jednom prijavom kod Ministarstva poljoprivrede RH. Novi zakon nam je omogućio da krenemo u selektivni uzgoj, a industrijski uzgajivači su napokon mogli početi koristiti cvijet, sjeme, list, stabljiku za puno veći broj proizvoda.

Prvi potez je javno prihvatiti da je slobodno uzgajati sve vrste konoplje za cvijet prema UN-ovoj konvencija o drogama. Hrvatska je potpisnik tog međunarodnog sporazuma u čijem članku 28, stavka 2, jasno piše: 'Ova konvencija neće se primjenjivati na gajenje biljke kanabis isključivo za industrijske svrhe (vlakna i zrna) ili cvjećarstvo.'
Razne pravne interpretacije ne mogu derogirati međunarodne zakone, oni štete industriji konoplje te predstavljaju znatnu štetu gospodarstvu. Željeli smo u Europu, želimo i pravnu državu, koja poštuje i provodi verificirane, preuzete međunarodne zakone. Razni otpori u pravosuđu koče industriju vrijednu 5 milijardi eura godišnje. Industrija konoplje bi u tom kontekstu stajala rame uz rame s turizmom, kao jedna od ključnih grana hrvatskog gospodarstva.

Da je konoplja doista slobodna na tlu Europe vidljivo je u Sloveniji. Danas u dućanu Konoplja osvobaja u Brežicama, možete kupiti cvijet svih vrsta konoplje te pastu od konoplje s izuzetno visokim udjelima THC-a, te dobiti račun za to. U tu svrhu morat će se provesti hitna edukacija u hrvatskim državnim službama, svojevrsni update. Iskoristimo priliku već ove godine, vrijeme je da u nečemu budemo prvi na svijetu, ja kažem, budimo prvi u konoplji! Zakonski i od strane države potrebno je izdati pravilnik radi jasnije definicije, transport, stanja prerađevina i ostalih faktora u proizvodnji proizvoda od konoplje - naglašava Vjeran Skurjeni.

Hrvatska udruga broji preko 1400 članova
Najčešće sorte koje se uzgajaju u našoj zemlji su Carmagnola, Finola, Kompolti, Tibor Szallasi. Od njih razne tvrtke i OPG-ovi najčešće nude čaj koji definitivno drži prvo mjesto po prodaji, slijedi cvijet za pušenje koji su mnogi pušači marihuane prepoznali kao 'dnevnu travu', koja ne udara u glavu, ali definitivno im stvara ugodnu senzaciju u tijelu, što tim ljudima omogućuje uživanje u okusu bez ikakvih učinaka na njihovu radnu sposobnost. Slijede CBD kapi kao prva linija preventivnog djelovanja za dobro zdravlje, nadalje slijedi širok spektar prehrambenih proizvoda kao što su proteini, brašno, sjemenke, a u porastu je i interes za razne oblike alkoholnih pića od rakije do piva.

Veliki broj malih uzgajivača učlanjen je u udrugu CID koja danas broji preko 1400 članova.

- Prema trenutačnim podacima više od 120 naših članova se prijavilo kod Ministarstva poljoprivrede RH za sadnju konoplje, a točan broj znati ćemo 15. lipnja ove godine. Nadam se da će broj biti sličan kao 2021. godine kada smo imali preko 160 većih i 260 početnika uzgajivača. Udruga CID nudi na jednom mjestu sve informacije koje su potrebne da bi se krenulo u posao s konopljom. Uz tri članska modela nudimo potpunu podršku u uzgoju, popratnim dokumentima i edukaciji. Uz to imamo vrlo aktivnu grupu koja nudi trenutnu pomoć u svim fazama posla s konopljom. Naši članovi dobivaju troškovnike, kalendare radova, stručnu pomoć u vidu edukacije koja pokriva pripremu tla, metodologiju uzgoja, kreaciju proizvoda, poslovne modele za prodaju robe i zakonski okvir. Ovakvim pristupom smo samo prošle godine svjedočili otvaranju preko 60 novih OPG-ova i kompanija koje su krenule u posao s konopljom. Sve informacije su dostupne na našoj web adresi www.rjesenje.org - ističe predsjednik udruge CID.

Trenutačno u Hrvatskoj ima više kompanija koje rade vrlo dobar posao s konopljom, a od jako velikih igrača treba spomenuti i Vess Master.

- U kategoriji srednjih igrača definitivno su Herbio plus, a posebno bih istaknuo kompaniju Protect Pharma, u vlasništvu obitelji Falamić koji su prvi na svijetu kreirali hranu za pse od konoplje te uspješno posluju na europskom tržištu. Od malih uzgajivaća među najboljima su OPG Zlovolić, Pašalić i Vadlja - dodaje Skurjeni.

Razvijen uzgoj u Istri
Uzgoj i proizvodnja konoplje rasprostranjeni su u raznim dijelovima Hrvatske, no kada je o Istri riječ, brojni tamošnji proizvođači svoje proizvode plasiraju na tržište putem sustava Hemp Istra.

U Istri je konopljom zasađeno oko 25 hektara zemlje. Platforma Hemp Istra je veliki sustav koji nije sastavljen samo od proizvodnje već su koncentrirani i na velike projekte koji se događaju usporedno kao i na brending.

Prokuristica u Odjelu prodaje i nabave tvrtke Cannatrade, Andrea Gudac, čiji se proizvodi također mogu kupiti putem platforme Hemp Istra, pojasnila nam je kojim su trenutno pitanjima i nedoumicama najviše zaokupljeni kao uzgajivači konoplje.

- Veliki broj proizvođača proizvodi i plasira proizvode od CBD-a (koji su proizašli iz industrijske konoplje), a ne smijemo ih po zakonu plasirati, jer je 80 posto proizvoda full spectrum. Proizvodimo CBD kozmetiku, a CBD još nije reguliran zakonom, a nije nam jasno ni zašto nas trenutni zakoni tjeraju da razvijamo inozemno tržište, a ne naše. Također se pitamo i zašto je potrebno raditi u sivoj zoni, koja se prešutno dozvoljava, a inspekcije i dalje postupaju po pravilnicima koji trenutno nemaju nikakve veze sa stanjem na tržištu. Ovo su samo neke od tema koje treba sa poslovne strane obrađivati. Industrijska konoplja se trenutno, nažalost, ne može svrstati u područje uzgoja rajčica, krumpira, kukuruza i sličnih kultura - kaže Gudac.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk