Rohatinski: Štedjeti trebaju svi, a najviše država

Izaslanstvo MMF-a, predvođeno Athanasiosom Arvanitisom, danas je u Hrvatskoj narodnoj banci razgovaralo s guvernerom Rohatinskim i njegovim suradnicima o aktualnim makroekonomskim kretanjima i očekivanjima središnje banke, ciljevima i instrumentima tečajne i ukupne novčane politike, o inozemnom dugu i izgledima za njegovo refinanciranje te o stanju u bankovnom sektoru i njegovom sučeljavanju s učincima svjetske financijske krize.

Prema ocjeni guvernera Rohatinskog, u predviđanju daljnjih kretanja valja računati s tri važna ograničavajuća čimbenika: padom izvozne potražnje, smanjenim izravnim stranim ulaganjima te otežanim mogućnostima i nepovoljnijom cijenom inozemnog financiranja.

U takvim uvjetima nužno se nameće ograničavanje tekućeg deficita platne bilance, što zahtijeva politiku štednje u zemlji i smanjivanje svih oblika potrošnje, a napose proračunske. Sve to odrazit će se neminovno i na pad bruto domaćeg proizvoda.

Pred monetarnu politiku u sadašnjim okolnostima istodobno se postavljaju dvije izuzetno važne zadaće: održavanje stabilnosti tečaja, o kojoj u velikoj mjeri ovisi održavanje ukupne stabilnosti sustava te sprečavanje kreditnog sloma u zemlji. Porast cijena u prva dva mjeseca odrazit će se i na godišnju stopu inflacije, iako se daljnje jačanje inflacijskih pritisaka ne očekuje.

Ove godine dospijeva približno 12 milijardi eura glavnice i kamata za otplatu inozemnim vjerovnicima. Oko šestine tog iznosa odnosi se na državu, koja sredstva kani prikupiti izdavanjem euro-obveznica.

Veći dio odnosi se na banke i na poduzeća, a raspoloživi podaci za siječanj pokazuju da oba ta sektora uspijevaju i dalje pribaviti dodatna sredstva u inozemstvu. Doda li se tome da i u zemlji krediti poduzećima sada rastu brže nego krediti stanovništvu, čini se da s financiranjem njihovih potreba ne bi smjelo biti problema, napose ako ih s financijskog tržišta ne potisne financiranje države, stoji u priopćenju HNB-a.