Slatina počinje koristiti geotermalne izvore

Mnogi Slatinčini bili su skeptični i s nevjericom odmahivali glavom kad je svojevremeno krenula priča o budućem iskorištavanju podzemnih izvora tople vode na gradskom području. Izaslanstvo Grada posjetilo je Island i tamo se upoznalo s postrojenjima i tehnologijom korištenja termalne vode u gospodarstvu i za zagrijavanje gradskih četvrti, a nedugo nakon toga Islanđani su posjetili Slatinu i vođeni su ozbiljni razgovori o budućim istraživanjima.

- Područje panonskog bazena, na kojem se nalazi i grad Slatina, bogato je toplom vodom, a na gradskom području nalazi se 13 bušotina u kojima je temperatura vode između 70 i 190 stupnjeva. Nakon što smo prikupili sve potrebne geološke i seizmičke podatke i pripremili potrebne elaborate, zatražili smo i 2009. godine dobili potporu Vlade RH za korištenje geotermalne energije u gospodarske svrhe pa je osnovana tvrtka Geoslatina, koja je sklopila ugovor o suradnji s tvrtkom EFLA na Islandu - kaže gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš. Istražni radovi planirani su u tri faze. U prvoj fazi prošle godine prikupljeni su svi potrebni podaci, definirano je istražno polje te 50 istražnih točaka na širem području grada i jedna kontrolna točka, a prošlog tjedna geofizičari islandske tvrtke Island Geosurvey Gylei Pall Hersir i Arnar Mar Vilhjalmsson počeli su površinska mjerenja na istražnim točkama radi utvrđivanja najpovoljnije lokacije za eksploataciju. To su magnetno-telurna mjerenja, koja se prvi put primjenjuju u Hrvatskoj. U trećoj fazi slijedi otvaranje radne bušotine. - Naša namjera i krajnji cilj je korištenje tople vode i vodene pare za proizvodnju električne energije, za korištenje tople vode u poljoprivredi, tu prije svega mislim na plasteničku proizvodnju, za grijanje, za toplice i korištenje tople vode i vodene pare u industriji, konkretno u proizvodnji papira - kaže gradonačelnik. Troškovi revitalizacije bušotina Ine iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća bili su preveliki. Troškovi prve i druge faze sadašnjih istražnih radova iznose oko 1,5 milijuna kuna, a za radnu bušotinu oko 25 milijuna kuna, što je neusporedivo povoljnije od troškova iz ranijih ponuda.

Islanđani će provoditi radove na širem području grada sljedeća tri tjedna i očekuju se točni i precizni podaci o najpovoljnijim lokacijama za radne bušotine. S obzirom na to da banke ne žele financirati istraživačku fazu projekta, u Slatini su zadovoljni što je vlasnik i direktor PAN Papirne industrije Zagreb Marinko Mikulić prepoznao potencijal geotermalnih resursa i vrijednost projekta te financira ovu fazu istražnih radova.