Poduzetnički portal · Članak
Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je sredinom lipnja na svojim web stranicama Izvješće Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, održanima u travnju i svibnju 2009. godine. Četrdeset tri stranice teksta sadrže preciznu sliku financijskog stanja u Republici Hrvatskoj i prijedlog financijskih mjera za izlaz iz krize.
Nakon pročitanog teksta i usporedbe s trenutnim kretanjima na hrvatskom financijskom tržištu, opravdano se postavlja pitanje može li Hrvatska izbjeći obruč koji je sve više steže i gura u zagrljaj MMF-a. Misija MMF-a u izvješću naglašava kako su veliki kapitalni priljevi i brzi kreditni rast u posljednjih nekoliko godina doveli do visoke razine prosperiteta, ali istodobno i povećali ranjivost RH. Prosječna stopa rasta hrvatskog BDP-a tijekom posljednje tri godine iznosila je 4,5 posto. Razdoblje ekonomske ekspanzije i izgledi da RH uđe među članice EU smanjili su premije političkog rizika i privukli inozemni kapital u Hrvatsku, što se odrazilo na rast kreditnog rejtinga države.
Od početka 2006. do kraja 2007. godine dogodila se kreditna ekspanzija i nagli rast hrvatskog tržišta kapitala. Tečaj domaće valute, striktno vezan uz euro, pridonio je održavanju niske inflacije i inflacijskih očekivanja. Labava fiskalna politika u tom razdoblju nije uspijevala ublažiti pritisak na potrošnju stanovništva i države. Idilično vrijeme kada su kreditna sredstva bila raspoloživa bez posebnih ograničenja nije dugo trajalo. Globalna financijska kriza, koja je prve znake u razvijenim zemljama pokazivala već početkom 2007. godine, krajem prošle godine prenijela se u RH. Rizik financijske stabilnosti RH povećan je zbog visoke inozemne zaduženosti i znatnih potreba za inozemnim financiranjem, te otežanih uvjeta pristupa izvorima inozemnog financiranja i sve lošijeg kreditnog portfelja.
Sve veća zabrinutost
Kriza je najviše pogodila prerađivačku industriju i građevinarstvo. Strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva i ograničene mogućnosti izvorima financiranja izazivaju sve veću zabrinutost vezano uz sposobnosti privatnog sektora da ispunjava svoje obveze. Tijekom ove godine na naplatu dospijeva 13 milijardi eura inozemnog duga, što čini 29 posto hrvatskog BDP-a. Iduće, 2010. godine na naplatu dospijeva dodatnih 12 milijardi eura inozemnog duga. Razina loših kredita na kraju prošle godine u hrvatskim poslovnim bankama bila je relativno niska (4,3 posto). Početkom ove godine udar nelikvidnosti povećao je razinu "toksične" aktive hrvatskih poslovnih banaka, što se odrazilo na rast nepodmirenih obveze do 16 milijardi kuna. Hrvatske poslovne banke postale su ranjive prema inozemnim maticama. Približno četvrtinu svih obveza hrvatskih poslovnih banaka predstavljaju dugovanja prema matičnim bankama u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Pritisak se pojačao krajem 2008. godine, kad su cijene hrvatske financijske imovine postale vrlo nestabilne. Diskonti na državne obveznice zabilježili su nagli rast, a cijene dionica na Zagrebačkoj burzi pale. Krajem prošle i početkom ove godine inozemni investitori i matične banke iz Austrije i Italije počele su povlačiti sredstava iz RH kako bi smanjili svoju izloženost u regiji. Ključni rizik za RH je potreba za velikim inozemnim financiranjem. Banke i većina velikih poduzeća zasad uspijeva refinancirati svoj dospjeli dug.
Težak teret za HNB
Misija MMF-a procijenila je da će banke do kraja 2009. godine refinancirati samo 85 posto, a poduzeća 60 posto svog dugoročnog duga korištenjem sredstava na inozemnom tržištu. Prema istoj procjeni, banke će iz inozemnih izvora reprogramirati 95 posto, a poduzeća 80 posto svog kratkoročnog duga. Nepokriveni dio refinanciranja dugoročnog i kratkoročnog duga banaka i poduzeća past će na teret deviznih pričuva središnje države. HNB će tijekom 2009. godine potrošiti najmanje 2,5 milijardi eura ili približno 18,5 milijardi kuna deviznih pričuva za popunu novčanih tokova kako ne bi došlo do blokade financijskog sustava.
Delegacija MMF-a očekuje nastavak negativnih trendova hrvatskog gospodarstva u idućem srednjoročnom razdoblju od tri do pet godina. Realni rast hrvatskog BDP-a, prema procjeni MMF-a, past će u idućem srednjoročnom razdoblju s prosječnih 4,5 na 3,8 postotnih poena. Doprinos realnom rastu BDP-a smanjit će akumulaciju kapitala s 2,6 na 2,1 posto, rada s 0,7 na 0,5 posto, a sektor usluga zadržat će razinu od 1,2 posto.
Posebna zadaća HBOR-u
Nakon objave navedenih procjena MMF-a sredinom lipnja, zaustavio se kratkoročni rast hrvatskog tržišta kapitala koji je počeo sredinom ožujka ove godine. U uvjetima opće nelikvidnosti, koja kao dijabetes uništava financijski organizam RH, posebno mjesto zauzima Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Antirecesijske mjere Vlade RH dale su posebnu zadaću HBOR-u da osigura potreban obrtni kapital i druge pogodnosti koje bi omogućile preživljavanje malih i srednjih poduzetnika u razdoblju krize. HBOR se krajem lipnja pripremio za emisiju vlastitih obveznica na inozemnom tržištu vrijednu 300 milijuna eura. Emisija obveznica HBOR-a privremeno je odgođena. Inozemni ulagači spremni su prihvatiti obveznice HBOR-a uz plaćanje kamatne stope od 8,0 posto. HBOR nije mogao prihvatiti ovu ponudu zbog visokih ulaznih troškova izvora sredstava. HBOR je državna razvojna banka s osnovnom zadaćom pružanja pomoći poduzetnicima nudeći im razvojna sredstva po nižoj cijeni od tržišnih kamatnih stopa. U dosadašnjem radu HBOR je svoja sredstva plasirao korisnicma po kamatnoj stopi 4-6 posto godišnje. Sektor malih i srednjih poduzeća sam po sebi nosi visok rizik. Ako bi HBOR na ulaznu kamatnu stopa 8,0 posto ugradio premiju likvidnosti, te premiju rizika i prinosa za pokriće transakcijskih troškova, izlazna kamatna stopa ne bi mogla biti manja od 10,0 posto. Kamatna stopa od 10,0 posto ne može biti stimulativna razvojna cijena kapitala. Za sniženje cijene kapitala država bi morala na teret proračuna subvencionirati kamatnu stopu na plasmane HBOR-a najmanje 4,0 postotna poena. Godišnji trošak u subvencije kamatnih stopa HBOR-a iznosio bi najmanje 12 milijuna eura, odnosno približno 100 milijuna kuna godišnje.
Na takav pritisak ministar financija RH i državni proračun nisu mogli pristati i zbog toga su privremeno odgodili emisiju obveznica HBOR-a. Bez svježih sredstava iz HBOR-a povećat će se rizik nelikvidnosti u RH. Mali i srednji poduzetnici koji su potrošili vlastitu akumulaciju bez novih obrtnih sredstava iz programa HBOR-a osuđeni su na propast.
Nova fiskalna politika
Delegacija MMF-a naglašava kako je za RH ključni element za izlazak iz krize stroga fiskalna disciplina i provedba nove fiskalne politike. Pri tome se naglašava nužnost smanjenja "proračunske rigidnosti" i racionalizacija javne potrošnje uz poboljšanje kvalitete javnih službi, kako bi se snizilo opterećenje države u gospodarstvu. Delegacija MMF-a zapovjedno traži još jedan rebalans državnog proračuna do kraja godine kako bi se smanjila državna potrošnja i državne subvencije. Početkom lipnja ove godine RH se zadužila na inozemnom tržištu za 750 milijuna eura po kamatnoj stopi 6,0 posto. Do kraja godine Ministarstvo financija RH morat će se još jednom zadužiti na inozemnom financijskom tržištu radi refinanciranja dospjelog vanjskog duga. Može li RH to postići bez pomoći MMF-a, postat će vidljivo već početkom jeseni.
Komentari članka
Vezani članci
Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine
04.05.2026.Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon
MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju
15.04.2026.Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.
BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto
27.02.2026.Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.
Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka
21.01.2026.S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam
Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"
21.01.2026.Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico
Tag cloud
- 2882 članka imaju tag turizam
- 2726 članka imaju tag hrvatska
- 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1817 članka imaju tag svijet
- 1403 članka imaju tag ict
- 1579 članka imaju tag poljoprivreda
- 2008 članka imaju tag financije
- 543 članka imaju tag krediti
- 1664 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1357 članka imaju tag industrija
- 1262 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1086 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 874 članka imaju tag poduzetništvo
- 694 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 457 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag porezi
- 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 495 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 515 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
