Sve je manje krava i svinja, a raste broj koza i ovaca

Evidentno je da posljednjih desetak godina značajno pada broj gospodarstava koji se bavi uzgojem malog broja krava ili svinja.

Hrvatska poljoprivredna gospodarstva početkom ove godine imala su oko dva milijuna svinja i goveda. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), goveda - teladi, junadi u tovu, junica i krava - zabilježeno je čak 470.210, što je za 13.694 grla ili 3% više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. No broj krava je u tom razdoblju sa 177.714 pao na 174.040 grla, za 3674 ili 2,07% u odnosu na 2015. Dr. sc. Marija Dražić, voditeljica Sektora za razvoj stočarske proizvodnje u HPA, kaže kako je usporedba tih podataka s brojem aktivnih gospodarstava pokazala kako s proizvodnjom uglavnom prestaju mala gospodarstva koja su u prethodnoj godini imala do tri krave.

Činjenica je, međutim, da je taj trend prisutan već dugi niz godina, posebice od 2006., a kao glavne razloge za to Marija Dražić navodi demografsku strukturu na našim ruralnim prostorima, česte i velike promjene tržišnih cijena mlijeka i mesa, znatan porast cijena stočne hrane u vrijeme nepovoljnih klimatskih uvjeta, suše ili poplave koje uzrokuju nedostatak stočne hrane, pojave mikotoksina u stočnoj hrani te prestanak otkupa mlijeka na znatnom broju mliječnih farmi. Smanjenje broja krava nije karakteristika samo hrvatskog uzgoja goveda, već je trend u mnogim zemljama - objašnjava ona. U Austriji je, primjerice, broj krava tijekom zadnjih 50 godina smanjen za više od 30%, a slično je i u Njemačkoj. "U sektoru proizvodnje mlijeka taj podatak manje zabrinjava, jer se primjenom suvremenih metoda selekcije i modernih tehnologija povećava proizvodnost po grlu.

U Hrvatskoj je, primjerice, 2006. prosjek bio 4787 kg, a 2014. godine 5895 kilograma mlijeka po kravi u laktaciji trajanja 305 dana (što je povećanje od 23,15%). No, smanjenje broja krava stvara sve veći problem u sektoru proizvodnje mesa, jer se smanjuje broj teladi za tov - kaže Marija Dražić ističući kako se to poglavito odnosi na simentalsku pasminu koja je u Hrvatskoj tradicionalno najvažnija u proizvodnji goveđeg mesa i najvećim dijelom izvor vrlo kvalitetne teladi za tov. Zbog toga posežemo za stalnim uvozom, a istovremeno nestaje i sajamska prodaja, što dodatno otežava prodaju domaće kvalitetne teladi i junadi. Prema računici HPA svinja je pak početkom ove godine zabilježeno 1,48 milijuna, što je gotovo 300.000 komada manje nego godinu ranije, kad ih se statistički navodi 1,75 milijuna, s time da je i broj gospodarstava koja ih drže pao za 30-ak tisuća.

No Marija Dražić objašnjava kako je, za razliku od goveda, pravi broj svinja u nas teško pratiti jer ne postoji obveza označavanja svakog grla u svinjogojstvu, niti sve svinje dobivaju jedinstveni matični broj, kako je to slučaj u govedarstvu. Svinje se moraju označiti jedino u slučaju da napuštaju gospodarstvo i idu u prodaju, klaonicu, izložbu, sajam, aukciju... U suprotnom, posjednik svinja ima tek obavezu jednom godišnje dostaviti podatke o brojnom stanju na svom gospodarstvu pa konačni podaci ovise o njegovoj ažurnosti i mogu značajno varirati. "Možda je bolji pokazatelj kretanja u svinjogojstvu podatak o broju klasiranih trupova svinja tovljenih u Hrvatskoj. Prema ovim podacima, tijekom 2014. klasiran je ukupno 806.671 svinjski trup, a tijekom 2015. 837.652 trupa utovljenih svinja, što je povećanje za 30.981 tovljenika ili 3,84%" - kaže voditeljica Sektora za razvoj stočarske proizvodnje u HPA.

Ipak, evidentno je da posljednjih 10 godina značajno pada i broj krmača i broj gospodarstava sa svinjogojskom proizvodnjom, a i sama struktura gospodarstava je vrlo nepovoljna. "Udio obiteljskih gospodarstava koja drže manje od 10 krmača tijekom 2014. bio je 76,21%. Takva gospodarstva vrlo teško mogu udovoljiti zahtjevima tovljača svinja za prasadi za tov. Istovremeno su po tovljeniku relativno male zarade, stoga tovilišta moraju biti većeg kapaciteta kako bi mogla osigurati prihod", ističe Marija Dražić. S druge strane tovno-klaonički parametri u svinjogojstvu imaju pozitivan trend pri čemu je udio mesa u polovicama porastao je sa 54,67% u 2003. na 58,20% u 2014. Prosječni dnevni prirasti u tovu porasli su sa 633 grama na 819 grama, zbog čega se prosječno trajanje tova smanjilo sa 121 na 105 dana. U jedinstvenom registru domaćih životinja HPA početkom siječnja bilo je upisano i 76.241 koza i 629.490 ovaca na 22.764 gospodarstva, što je za 8 tisuća koza, 30-ak tisuća ovaca i 2500 posjednika više nego godinu ranije.

Konja je bilo 22.409, a magaraca 2390, što je po vrsti kopitara povećanje za oko 500 grla, dok statistika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) sredinom prosinca lanjske godine bilježi i 4772 kokoši i 1769 pura - izvornih i zaštićenih pasmine u sustavu poticaja. Stoku, među kojima i svinje, ovce, koze, i goveda, APPRRR je pobrojao na 62.021 poljoprivrednom gospodarstvu u Upisniku poljoprivrednika, od kojih ih je najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, njih 7500, Koprivničko-križevačkoj (5529) i Osječko-baranjskoj županiji (4120).

U ovoj posljednjoj najviše je goveda, 99.678. S najviše autohtonih kokoši hrvatica može se pohvaliti Varaždinska županija (670), konjima Sisačko-moslavačka županija (4805), kozama i ovcama Zadarska županija (13.678 i 98.175), purama, odnosno zaštićenim zagorskim puranima Krapinsko-zagorska (760), dok je svinja, odnosno krmača, najviše u Osječko-baranjskoj županiji (20.696). Marija Dražić dodaje kako na otvorenom hrvatskom tržištu, nakon ulaska u EU, više nema modela za zabranu uvoza. Stoga bismo jače trebali promovirati kupovinu domaćih proizvoda poput mlijeka, mesa, jaja, kruha, meda koji nose oznaku da su s hrvatskih farmi, s hrvatskih polja, iz Lijepe naše što im daje garanciju da su kvalitetni, pod kontrolom i sljedivi od polja do stola. "Na taj način pomoglo bi se svima u lancu proizvodnje hrane, a ponajviše našim poljoprivrednicima", naglašava Marija Dražić.
Umjesto da izvozimo, mi uvozimo

Uvoz svih vrsti mesa povećan je za više od 40.000 tona

Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, kaže kako svinjogojstvo i govedarstvo u nas bilježe strmoglav pad proizvodnje zbog pada otkupnih cijena i sve neisplativije proizvodnje, velikog uvoza. "U devet mjeseci lani u odnosu na 2012., prije ulaska Hrvatske u EU, uvoz svih vrsta mesa povećan je za više od 40.000 tona", kaže Bobetić ističući kako bismo govedinu i piletinu danas trebali višestruko izvoziti umjesto uvoziti. No bez prave poljoprivredne strategije koja kasni već više od 20 godina teško će se promijeniti stvari u stočarskom sektoru u kojem se zaposlenost, BDP i punjenje proračuna uz pametnu politiku mogu multiplicirati i četiri do šest puta, smatra Bobetić.