Šveđani žele uvoziti vino i organsko voće

Robna razmjena Švedske i Hrvatske u prošloj je godini iznosila 241 milijun dolara i u odnosu na prethodne godine pala je za gotovo 50 posto, ponajviše zbog krize. I u slučaju poslovanja s ovom državom deficit je na strani Hrvatske. U 2009. Hrvatska je u Švedsku izvezla 45 milijuna dolara vrijedne robe, a uvezla 196 milijuna dolara robe. Šveđani najviše uvoze hrvatske električne tranformatore i statičke pretvarače, slijede pokućstvo i dijelovi pokućstva, pa cement, listovi furnira te hladnjaci i zamrzivači. Najviše uvozimo električne aparate za žičnu telefoniju, lijekove, zamrznutu ribu, osobne automobile i druga motorna vozila te papir i karton.

Sve ove podatke, ali i puno više, mogli su čuti hrvatski poduzetnici zainteresirani za poslovanje sa Švedskom, za koje je Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala Švedsko-hrvatske poslovne dane u listopadu. Kako je naglasio Vladimir Matek, veleposlanik RH u Švedskoj, švedsko je tržište slobodno, ali vrlo uređeno i zahtjevno zbog čega je važno usvojiti pravila poslovanja. Tim više, dodao je, što u toj zemlji postoje standardi koje nema ni Europska unija. "Moraju se poštovati posebni švedski standardi od zaštite okoliša do rigoroznih sanitarnih pravila, što pri uvozu robe, što pri pokretanju vlastitog biznisa, a svako zaobilažanje tih pravila ne stvara samo probleme, nego rezultira i sankcijama", naglasio je Matek. Robna razmjena Hrvatske i Švedske bila je najveća 2006. i iznosila je 45 milijuna dolara i od tada bilježi pad. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) od 1993. do 2009. Švedska je u Hrvatsku uložila 148,1 milijun eura. Najznačajnija švedska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo su Ericsson Telecomova kupnja većinskog paketa tvrtke Nikola Tesla za 70 milijuna dolara te ulazak tvrtke Tele2 na hrvatsko tržište mobilne telefonije u 2004. godini.

Osim toga švedske tvrtke poput ABB-a s hrvatskom Končar-Elektroindustrijom vode zajednički projekt isporuke hrvatskih transformatora na treća tržišta, dok Uljanik iz Pule i švedski ESAB zajednički proizvode pretvarače. Najavljena je i gradnja trgovačko-zabavnog centra Verdispar u Varaždinu u vrijednosti od 45 milijuna eura koji je pokrenula norveško-švedska grupacija za ulaganje u nekretnine, gradit će se i Ikea, a u Hrvatskoj posluju i Electrolux, Scania te Assidoman. Premda su poduzetnicima i švedski gosti naglasili važnost poštivanja strogih pravila u poslovanju sa Švedskom, ipak se istaknulo kako na njihovu tržištu ima mjesta za naše proizvode i usluge. Christina Klint, viša savjetnica pri Udruženju švedske trgovine, našim je proizvođačima poručila kako na švedskim policama ima mjesta za vina te organsko voće i povrće. No izvozne mogućnosti vide se i u nastavku izvoza ugradbenog namještaja, kuhinja te uredskog namještaja, u energetici, brodogradnji, tekstilu, vojnoj industriji, zaštiti okoliša, ali i u turizmu, posebice u sektoru zdravstvenog turizma. "Trgovina, odnosno slobodna trgovina, vrlo je značajna za Švedsku i mi ovisimo o međunarodnoj trgovini. Šveđani su naviknuli na novu robu u svojim trgovinama te se smatraju određenim testnim tržištem za pristup tržištu EU. Švedska ima vrlo malo sirovina, uglavnom drvo, željezo i energiju vode, a industrija im je najveći uvoznik. Primjerice, Volvo ugrađuje 75 posto dijelova iz drugih zemalja", poručila je Klint.

Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih osam mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo 47,9 tisuća švedskih turista, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od osam posto. U tih osam mjeseci švedski su turisti ostvarili 279,8 tisuća noćenja, što je povećanje od dva posto u odnosu na 2009. godinu. Marianne Dott, viša direktorica Gospodarske komore Stockholma, potencijalnim investitorima iz Hrvatske je poručila kako je ta institucija mjesto za provjeru boniteta tvrtki s kojima se posluje, mjesto na kojem se može dobiti uvid u bazu podataka i povezati se s nekom od tvrtki članova. Jan Bjornum, predsjednik švedskog Udruženja agenata, podvukao je važnost trgovačkih zastupnika koji su uz izvrsnu umreženost i organiziranost dostigli sadržaje magične formule minimalnog ulaganja, a maksimalne dobiti. Inače, zahvaljujući dugom periodu mira i neutralnosti, političkoj stabilnosti, snažnom gospodarstvu, izrazito razvijenoj infrastrukturi i sustavu komunikacija kao i visoko osposobljenoj radnoj snazi, Švedska je ostvarila zavidnu razinu životnog standarda. Nositelji snažnog gospodarstva su visokorazvijena, izvozno orijentirana industrija, od tradicionalno jake strojogradnje, proizvodnje električnih uređaja, vozila i transportne opreme do industrije papira i kemijske industrije. Posljednjih godina švedsko se gospodarstvo sve više okrenulo i novim industrijama poput vrlo razvijene proizvodnje informatičke tehnologije, telekomunikacija i biomedicine čiji je glavni resurs ljudsko znanje. Jedna od glavnih značajki toga su visoke investicije u istraživanje i razvoj za što se iz BDP-a izdvaja 3,7 posto.